ARHIVSKI VJESNIK 7-8. (ZAGREB, 1964-1965.)
Strana - 383
Podskupina V sastoji se iz 30 signaturnih brojeva, raspoređenih po pojedinim državama. Pod jednom signaturom obuhvaćeno je odjednom više karata. Zastupljene su ove zemlje: Italija, Austrija, Francuska, Njemačka, Češka, Rusija i Bugarska. Zabunom je (vjerojatno zbog naslova!) u posljednju grupu uključena inače vrijedna karta F. J. Maire-a »Kriegstheater zwischen Rusland und der Ottomanische Pforte«, koja prikazuje sjevernu polovinu Balkanskog poluotoka Slično su ovamo upale još dvije instruktivne karte »Evropske Turske«, prva rad Ivana Danielova iz 1815, i druga Roberta de Vaugondja, štampana u Veneciji 1802 god. Podskupina VI broji 40 signatura. Tu su sakupljeni planovi naših i stranih gradova. Najstariji plan Zagreba je Kneidingerov iz 1766 godine. Od stranih gradova, čuvaju se veći planovi Beča, Praga, Rima i Pariza. Podskupina VII ima svega 5 karata. To su mape crkvenih dijeceza i biskupsko-administrativnih područja iz 18 i 19 stoljeća. Podskupina VIII sadrži 20 planova. Većinom su to šematske karte cestovnih mreža u Hrvatskoj. Zastupljeno je 19 i 20 stoljeće. Podskupina IX ima svega dvije tzv. daljinarske karte. Prva je izdanje bečkog Vojno-geografskog instituta u 20 sekcija iz 1868 god., dok je druga djelo istog zavoda u 12 sekcija (mj. 1 : 300.000) iz 1880 godine. Prikazuju nekadašnji teritorij Austro-Ugarske. Podskupina X broji 7. tzv. poštanskih karata. Najstarija među njima je Artarijina mapa ugarske pošte iz 1796 god. Podskupina XI ima također 7 karata. To su uglavnom šematski planovi željezničkih pruga u Hrvatskoj i susjednim područjima. Podskupina XII ima 20 karata. Zastupljene su većinom hidrografske karte, tj. plovne rijeke i kanali. Najstarija mapa u ovoj grupi je Sansonova »Le cours du Danube« iz 1693 god. Zanimljiva je Müllerova karta plovnih kanala u Ugarskoj u prvoj polovini 19 stoljeća, zatim jedan plan toka Save iz kraja 18 stoljeća, plan toka Drave iz 1797, plan toka Kupe i još nekih rijeka. Od interesa su još planovi Plitvičkih jezera iz 19 stoljeća i razni stariji projekti o opskrbi vodom u krasu. Podskupina XIII ima 12 karata. Radi se o hidrografskim mapama stranih zemalja. Najviše je zastupljen Dunav, Drava i jezero Balaton. Podskupina XIV broji 73 signature. Tu je sakupljeno nekoliko veoma rijetkih i vrijednih djela. U prvom redu treba spomenuti manuskriptni Atlas-portolan Mediterana (br. 6), koji pripada kraju 16 stoljeća. Budući je opis ovog rijetkog djela već publiciran 30 , nema potrebe da se iznova prikazuje. Međutim, opširnije želim prikazati jedan sličan raritet 30 D. Preradović, Rukopisni brodarski atlas kr. zemaljskog arkiva u Zagrebu, Vjesnik Zern, arhiva, XIV, Zagreb 1912, 78—91. 383
