ARHIVSKI VJESNIK 7-8. (ZAGREB, 1964-1965.)
Strana - 342
službu i njen daljnji razvoj, a jednako tako i radi boljeg shvaćanja i dosljednije primjene tog novog zakonodavstva 8 . Ovom zgodom pozabavit ćemo se osnovnim principima Zakona o zaštiti arhivske građe i arhivima 9 . Na temelju svih predradnji koje smo proveli u komisiji pripremajući ovaj zakonski tekst, na temelju diskusija o većem broju prednacrta Zakona, i, konačno, na temelju definitivnog prečišćenog teksta objavljenog 1965. godine, mislimo, da najosnovnije principe ovog Zakona čine: 1. univerzalna zaštita arhivske građe; 2. obaveznost arhivske službe na čitavom području Republike; 3. princip: »Arhivska građa čuva se u arhivima«; 4. kompleksni karakter arhivskih ustanova, i 5. potpunost pravnog mehanizma »zaštite arhivske građe«. Razmotrimo ih redom: 1 Univerzalna zaštita arhivske građe Neosporno je ovakva zaštita cilj svake smišljenije arhivske politike, i svake bolje organizirane arhivske službe, pa prema tome i cilj svakog razrađenijeg arhivskog zakonodavstva. Vidovi i stepen u kojem je ona došla do izražaja u zakonodavstvu ujedno su kriterij za ocjenu spomenute politike, službe i arhivskog zakonodavstva. Svakako da pritom treba uzimati u obzir raniji razvoj, dostignuti nivo toga razvoja i stvarne mogućnosti, jer ti momenti nesumnjivo postavljaju ipak određene granice, koje se praktički ne mogu olako preskakati, te bi njihovo ignoriranje značilo prelaženje na teren deklarativnosti i verbalizma, koji ne vode računa o stvarnosti i od kojih univerzalna zaštita još ne postaje i praktična realnost. U tom smislu mjere univerzalne zaštite predviđene u jednom zakonu ne predstavljaju samo niz konstantnih i trajno potrebnih elemenata zaštite, nego uz to znače, u izvjesnoj mjeri, i kritiku zatečenog stanja odnosno njegovih nedostataka. Analizirajući primjenu toga principa univerzalne zaštite arhivske građe u našem Zakonu trebalo bi prije svega reći da o toj primjeni govore ustvari svi propisi toga Zakona, da je to osnovna misao svake njegove izreke, te da nije nimalo slučajno što je i u samom naslovu ovoga Zakona »o zaštiti arhivske građe« to naglašeno. Ako bismo pak iz cjeline Zakona htjeli istaci najvažnije elemente univerzalne zaštite, mogli bismo ih ovako sistematizirati: 1. Što bolje i cjelovitije preciziranje objekta zaštite U tu svrhu potrebno je prije svega fiksiranje što konkretnije, ali i svrsishodnije definicije arhivske građe, kako po njenim 8 Treba naglasiti i potrebu da se i najšira javnost u našoj zemlji upoznava s propisima o zaštiti arhivske građe. Posebno da se upoznaju s njima imaoci građe. Obrada ovog zakonodavstva naročito je potrebna u svrhe stručnog usavršavanja arhivskih kadrova, kao i onih u registraturama. Kada budu doneseni svi provedbeni propisi bit će prijeko potrebno, da se izrade odgovarajući priručnici za arhivske kadrove. 9 U ovom »Vjesniku«, i u drugim publikacijama objavit ćemo još slijedeće rasprave : — Razvoj arhivskog zakonodavstva u Hrvatskoj do god. 1962. — »Arhivska građa« u novom arhivskom zakonodavstvu SRH — Korištenje arhivske građe po novom arhivskom zakonodavstvu SRH — Neka pitanja samoupravljanja, materijalno-tehničke baze i stručnih kadrova u arhivskim ustanovama.
