ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)
Strana - 243
Breno, ne dampnum aliquod sit factum in Breno«. Malo vijeće jednostavno, u opasnim situacijama, izabere nekog da bude »coiautor comitis Breni«. To se dogodilo npr. 13. XI 1323. ili kad se 29. I 1324. zaključuje da se dade »unus adjuvator comiti Breni et Juncheti« uz plaću 2 groša dnevno. Kad je 1324. kralj Uroš zaplijenio i sekvestrirao dobra dubrovačkih trgovaca u Srbiji, Malo vijeće 23. II odlučuje »pro custodia et saluatione nostri comitatus de Astaria, videlicet, Breno, Juncheti, Grauosi, Malfi et Umbole« da se pošalju u Župu i Sumet »duos coiautores« knezu tog područja, a jedan u ostala. Morali su pomagati dotičnim knezovima »ad custodiam et saluationem dictarum villarum et hominum earumdem« uz plaću koju odredi knez i Malo vijeće. 123 b) Potknez (vicecomes). Dok su se knezovi birali više-manje redovito da bi išli na svoju dužnost, potknezovi birali su se u izuzetnim prilikama i zbog toga neredovito. Obično, ako je izabran knez i ako je vršio dužnost, ne bira se i ne šalje potknez. Ima slučajeva da ureduju zajedno, ali to je bila rijetkost. Potknez se obično bira i šalje na dužnost kad nema kneza. U tim slučajevima ima prava i dužnosti kneza. Zbog toga se preko njegovog djelovanja mogu upotpuniti dužnosti i prava kneza. Potknezovi češće se šalju u Zupu i Šumet, rjeđe u Zaton i Rijeku i Gruž. Kao i knez potknez je izvršni organ dubrovačke vlade. Biralo ga je Malo vijeće. Pozivao je prestupnike na preslušanje u slučajevima kad su nanijeli štete drugima; 124 hvata ljude koji pobjegnu iz zatvora. 125 Vlada je slala službenike (officiales) koji su nadgledali da li se obrađivači zemlje pridržavaju »ordinis laboratorum«. U tim slučajevima morali su ih pratiti »vicecomites omnium contratarum«. Ukoliko bi pronašli kakve nepravilnosti, bili su dužni udariti novčanu kaznu. Jedna trećina utjerane kazne pripadala je službenicima i potknezu dotične contrate. 126 Potknez je, vjerojatno jer je dobro poznavao svoje područje, sudjelovao sa procjenjivačima (extimatores) u procjeni šteta (dampnorum factorum). 127 Izvršavao je sva naređenja viših organa uprave. 128 Posebna mu je briga bila oko obrane područja da ne bi neprijatelj nanio štetu. 15. VI 1319. naređuje se »vicecomiti de Umbla, ut diligentem custodiam adhiberet« da ne bi neprijatelj Tolien učinio štetu u vinogradima, zemlji i plodinama i da ne napadne dubrovačko područje. Ukoliko napadne, neka prestupnike uhvati i dovede pred kneza. 129 Kad je vojvoda Nenad pljačkao dubrovačko područje, Malo vijeće odlučuje 26. II 1348. da se čuva »districtus Ragusii«. Određuje da Lampre de Mence vicecomes Breni et Thomas de Stillo« budu kapetani i da imaju zajedno 12 čuvara. 130 Dogodilo se da se spomenuti Lampre »qui fuerat vicecomes Breni, Çoncheti et Molini« kukavički ponio (male se gessit) kad je Milman napao dubrovačko područje. Bio je kažnjen da ne može 10 godina imati upravu, niti biti kapetan izvangradskog područja. 131 Za vršenje svoje dužnosti potknez je imao na raspolaganju konja (1347). 132 Plaća mu je u Župi iznosila 1352. god. 100 perpera, dok je ono123 Mon. rag. I, 90, 108-9, — V, 68 — Mahnken, n. dj. 42 124 Vicecomes Breni pozvao je 18. X 1323. »homines Vite de Vitagna de Malfo« zbog šteta u nekim vinogradima — Div. canc. 7, 33' 125 Dubrovački knez naredio je 6. X 1323. Lampri de Mence »vicecomiti Breni« da uhvati »Stepe Bolienouich de Breno« koji je pobjegao »de castello«. 126 Mon. rag. II, 164 127 Mon. rag. II, 198 128 Vicecomes Breni morao je »disradicare« sav nasad za koji su »iudices confinium« 18. XI 1362. pronašli da je nasađen preko granice — Mon. rag. III, 236 129 Mon. rag. V, 142 130 Mon. rag. II, 14 131 Mon. rag. III, 61 — Medini n. dj. 86 132 Mon. rag. I, 219