ARHIVSKI VJESNIK 6. (ZAGREB, 1963.)

Strana - 235

brovčani vode rat protiv Uroša III, a Branivojevići su u neposrednoj blizini grada.

41 Senat 19. IX 1325. zaključuje da se »ad custodiam Breni« pošalje 50 do 100 ljudi, koji će se ulogoriti kod Gorice. Pazit će da neprijatelj ne nanese štetu stanovnicima Župe. Iduće,godine 10. V 1326. poduzima se savjesna obrana. Izabrano je 200 ljudi (vojnika) koji će štititi područje (cömitatus) da ne bi tko napao i opustošio. Ići-će u pojedine dijelove zemlje kamo ih pošalje senat. Svi vlasnici vinograda u Župi, Šumetu, Mirnima, Platu, Brgatu i Čibači platit će općini 12 folara po soldu vinograda. Tim novcem će se mobilizirati (soldiçari) 50 ljudi iz grada. Oni će dan i noć bdjeti kod Željezne Ploče i čuvati da tko ne napadne. Plaća vojnicima iznosit će dnevno 1 groš, a njihovom kapetanu 3 groša. Za svaku neposlušnost pojedinac će platiti 5 perpera kazne. Vlasnici vinograda u Rijeci platit će uzdržavanje 25 vojnika s kapetanom. Ti će danonoćno čuvati ljude i vinograde. Konačno je knez dobio ovlaštenje da može podijeliti oružje stanovnicima Astareje da se sami brane (quomodo rustici Astarie districtus Raugii habeant arma ad hoc ut se defendere possint).

42 Osim kopnene vojske šalje se i mornarica. Kad je Ruđer nanosio štetu u okolici Dubrovnika, senat je 3. IX 1331. odlučio da se naoružaju i pošalju 2 lađe uz obalu Rijeke i Zatona zbog obrane podanika. Neprijateljske lađe, ukoliko se pojave, imaju se zarobiti s posadom.

43 Ako se predviđa opasnost tada se odrede »tres nobiles« koji će napraviti plan obrane i predložiti ga Velikom vijeću.

44 Općina je često puta bila u novčanim neprilikama, pa nije mogla uzdržavati obranu Astareje. Vlasnici pak vinograda u Astareji koji su morali snositi teret uzdržavanja obrane, nisu uredno davali svoj doprinos. Veliko je vijeće 31. VII 1346. odlučilo da se pošalju straže u Župu, Šumet i sve do Zatona u slučaju opasnosti. Novac za uzdržavanje vojnika smoći će se prema odluci kneza i Malog vijeća. Sutradan je knez izabrao službenike (officiales) koji će utjerati zajam (improntum) od 5000 perpera, na taj način, što će 50 osoba dati 100 perpera. Od te svote novca izdvojit će se ostatak za podmirenje prvog zajma i isplatit će se zaostaci. Lauriza de Bodaza i Cerne de Grede imaju utjerati novac za isplatu čuvara u Župi i Šumetu, a Nico de Zavernico i Mathe de Ribiza za isplatu čuvarima u Rijeci i Zatonu.

45 19. VIII 1357. odlučeno je da se potroši »pro conservatione Staree« oko 800 perpera. Budući da općina »non habet unde possit solvere istos ypperperos DCCC« daje se ovlaštenje knezu i ^Malom vijeću da mogu »recolligere istos denarios ab illis qui habent vineas, castra et domos in Starea« bilo od crkovnih ili svjetovnih osoba. Nekoliko dana kasnije 23. XI odlučeno je da se pronađe bolji način za naplatu 800 perpera od predloženog.

46 Općina dakle nije imala uvijek novaca da osigura obranu Astareje, a vlasnici vinograda nisu bili voljni snositi teret obrane. Vlastela su stoga, kao vlasnici vinograda ujedno kao i članovi Velikog vijeća i ostalih organa vlasti i uprave jednostavno obavezu obrane Astareje skidali sa sebe. Obranu Astareje pojačavali su brojna castella i castra rasuti po njoj. U Zatonu na imanju Sorgo bio je 1348. castello,

47 u Rijeci 1311. na imanju Radoslauus de Quale, 1344. u vinogradu Dobre de Picurario, a 1368. 41 Trpković V., n. dj. 76, 80 42 Mon. rag. V, 179, 206 43 Mon. rag. II, 336 44 1350. god. — Mon. rag. II, 94 45 Mon. rag. I, 236 46 Mon. rag. II, 191, 201 47 Test. 1348, 60