ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 319

nju veli komorsko izvješće da je sa svoja 2 okretna uređaja (brehbaum), pet okretajjki (Drehmaschine) i 164 -vitla (Haspel) proizvodila goidišnje 30 centi dvovlasaste mjerene svile i 10 centi trovJasaste svile (3 capige Trama), ali da je zbog pošasti dudova svilca i time (prouzročenog smanjenja proizvodnje svile morala prestati i radom, prema čemu ona 2. X 1860. nije više radila. Navodi se nadalje da osječka tvornica svile stoji na čelu poduzeću kojemu osim osječke filande pripada još 8 filanda izvan komorskog područja, tj. iz građanske Hrvatske, Vojne krajine i Banata. Do g. 1827. da je osječkim filatorijem upravljao Erar, te godine da ju je preuzela u zakup tvrtka Hofmann i sinovi i J. Landauer, a g. 1855. tvrtka Friedrich Schey. »Pod vodstvom ravnatelja Ivana Friedberga poduzeće je steklo značajne zasluge za unapređenje svilogojstva te doista treba žaliti da su postignuti uspjesi zbog nedaća prilika potisnuti na jako neznatnu mjeru (»Izvješće« str. 82). Još pred sam slom, 22. III 1855, predao je ravnatelj Friedberg prijavu za izlaganje proizvoda osječke filande i filatorij a na Industrijskoj izložbi u Parizu, priređenoj g. 1855. Prijavio je jednu škrinju sa 36 povjesama sirove svile (Greggia, 10/12) u težini od 6 funti 28 lota u vrijednosti od 10 forinti u srebru za funtu zatim 6 omota po 200 povjesama mjerene dvovlasaste svile od 19, 20, 21 i 22 francuskih déniera u težini od 9 funta 2 lota i vrijednosti od 13 forinti srebra po funti, nadalje 2 omota po 200 povjesama mjerene trovlasaste trame u težini od 5 funti i vrijednosti od 13 forinti srebra po funti. Za izložbu bilo je dakle predano svile u ukupnoj težini od 21 funte i 21 lota. Bio je to labuđi pjev osječke tvornice tvrtke Hofmann i sinovi. Tek krajem XIX stoljeća obnavlja Ugarsko zemaljsko nadzorništvo za svilogojstvo u Szekszardu svilogojstvo u Slavoniji te osniva u Osijeku- Donjem gradu stanicu za otkup svilenih čahura s 'uređajem za njihovo gušenje. Uz manje mehaničke predionice i pletivnice ovčje vune zatim tvornice rublja i trikotaže osnovao je g. 1901. Ivan Fiedler, tvorničar iz Češke »Lanenu industriju d .d.« sa tkaonicom lanene i kudeljne robe, a g. 1930. osnovana je inozemnim kapitalom i »Prva jugoslavenska tkaonica svilene robe d. d.« za izradu svilenih i polusvilenih tkanina od naravne i umjetne svile. Sva ova poduzeća nemaju međutim nikakvih veza sa stoljetnim nekadašnjim starim osječkim svilarstvom, ona otvaraju posve novo poglavlje u povijesti osječke privrede i industrije. — 319 —