ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 70

preko mene i Vas psuje i grđi, koliko više može. Hanêl i Geitler u Zagrebu — to su njegove akvizicije, jedniem kako veljaše htjede učiniti suvišnim Vas, drugijem-mene.. Ne znam kako .spram Vas, ele spram mene se i drže sad već tako, da mogu poćutjeti, koliko sam im nenužan! Već mi i na pisma ne odgovaraju. Gutanjem odbiše čak moju kritiku na knjigu Daničićevu, koju sam poslije na ruski preradio te poslao u Žurnal. Za onaj nomokanon nemajte'brige, ta kako ga ne biste bili Vi iz Beča vratili, kad sam ga evo ja godine 1873. čitava iznovice pročitao. Matkovićeva buncanja ja ne razumijem. Za srpski žurnal ne samo da sam čuo nego već ga i čitam, kao valjda i Vi. Otadžbina

63 nije upravo loša, ali mogla bi gdje u kojim člancima pokazivati više temeljitosti. Kod nas se još jednako misli, da se takove stvari smiju sipati kao iz rukava. Najveća bješe mi još po ćudi pripovjetka »Seljaci«. Jakšić mogo bi izići naš Turgenjev, da su mu zgodnije prilike. Drago mi je, da ste lekcije dobili. O računu neka Vas ne boli glava, ta ja sam veći dužnik Vama, te se već i sam na sebe ljutim što jednako nešto dolazi i progutava zalihu novčanu a Vama jednako duguj. Nu zaboravih Vam reći da ja onako krasne žlice u Peterburgu ne mogoh naći, a što god ne htjedoh kupiti za to odabrah radije jednu »solonku« (soljenicu) u ruskom stilu s natpisom: bez soli bez hleba polovina obeda. Ja sam je gotov Vama ustupiti — stoji 10 rubalja —• ako biste svakako trebali i željeli — inače moja žena voli ako ostane njena! Ona veli, Vi ste i onako sretniji od nas što ste ruski profesor, a mi postadosmo ne smijem da izrečem čiji! Vi ćete dakle prije doći opet u Rusiju, no mi. Evo zašto sam do sele o toj drugoj komisiji — ćutao. Očekujem skori obznanak što da dalje uradim za Vaš izvod. Moja Vas »druga polovica« srdačno pozdravlja te zajedno sa mnom izruča u Vaše mnogocijenjeno prijateljstvo. Pozdravite mi, ako gdje vidite gdna Legera

64

. Pisah li Vam da se u mene uče 6 djaka ruski u drugom ću semestru čak javno predavati rusku gramatiku. Uz to 2 ure komparativnu fonetiku i 1 uru historiju narodnoga pjesništva. Sto rade one piesme što ih Vi u Biogradu štampate? Hoće li skorim izići? da ih mogu upotrebiti. Poznajete li vi nekakvo izdanje sve historijske sadržine iz grčkih bolandista? od nekakova Tongarta kak li? O tom mi kaziva o božicu Leskien (ali imena pravo ne upamtih). Biste li Vi mogli to djelo zä me nabaviti, ako nije veliko i skupo? Kemann o Leskine. On mi predlagaše da se udružimo te da izdajemo žurnal für slawische Philologie, jer će Beiträge sada sa svime prestati. Ja sada još nisam na to spreman, a poslije ne bih bio voljan ni s kime se udruživati. Ili sam ili ništa. Leskien preslabo poznaje naše slov. literature. On tek umije po današnjoj njemačkoj modi riječi razglabati. Pišu li Vam što iz Rusije? Ja ću istom sada od nove godine držati si Vestnik Evrspi i Peterb. Vedomosti, da'što izbliže doznajem o »našoj svjatoj Rusi«. Bilješke: 83) To je »Otadžbina«, časopis za književnost nauku i društveni život«, koji je izlazio jedanput mjesečno u Beogradu 1375. godine. Od 1880. godine »Otadžbina« je s* prekidima izlazila dulji niz godina. To je u svoje vrijeme bio najbolji srpski časopis. «*) Leger Louis (1843-1923) u ono vrijeme najpoznatiji francuski slavist. — 70 —