ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)

Strana - 443

rukovaoce arhiva većih registratura- Šta su pokajali ovi seminari? — Većina onih kojima je povjereno vođenje kancelarija i arhiva ne poznaju sve postoje­će propise, ili, ako ih pozna'u, ne provede ih striktno, pa vlada prilična šaro­likost u kancelarijskom poslovanju i arhiviranju spisa. Također je među nji­ma i izvjestan broj sa nedovoljnim školskim i stručnim kvalifikacijama. A otud konačno i sve one negativne posljedice koje proizlaze od tih subjektivnih slabosti. No time nismo htjeli reći da nema i pozitivnih primjera, čak i uzor­nih slučajeva. Ovi seminari uz sve svoje manjkavosti opravdavali su njihovo odr­žavanje. S praktičnog stajališta dobra je strana ovakvih sem'nara u tome što su se oni održavali na terenu a ne u sjedištu Arhiva, pa su stručnjaci koji su vodili seminare mogli po završetku teoretskog dijela pregledati registrature i na licu mjesta korigirati nepravilnosti, dajući rukovodiocima konkretne upute Ove ćemo seminare nastaviti dok ne budu obuhvaćeni centri svih općina. Sređivanje i škartiranje građe U ovom razdoblju pregledano ie i definitivno sređeno što novije što starije građe 945 svežn^eva i 476 pomoćnih knjiga­Uporedo s radom na sređivanju građe pripremljeni su za sređene fondove elementi za izradu kartotečnih inventara. Na naivećem arhivskom fondu koji posjeduje ustanova (fond bivšeg Na­rodnog odbora oblasti Dalmacije^ izvršena je numeracija 2260 fasoikala i na njima postavljene privremene cedulje. Škartiranja provodila su se osim kod samih registratura također i u usta­novi. Na terenu je bilo pokrenuto i dovršeno 15 postupaka škartiranja a u ustanovi 4, Izrada naučno-informativnih sredstava Preuređen je, i dopunjen ulazni inventar. Izrađen je sumarni inventar svih fondova u, obliku knjige. Sačinjeni su kartotečni inventari za đaljnih šest fondova. Završen je inventar u obliku kartoteke i knjige arhivskog fonda »Ju­goslavenski zbjeg u Italiji i Egiptu.« i Izrađena su regesta zbirke privatne koresoođencije Mihovila Pavlinovića, a također je registrirano už izradu nužnih indeksa 659 jedinica starog splitskog arhiva iz doba Venecije. * TJtoku su pripremne radnje za izradu vodiča kroz fondove. Izdavačka djelatnost­Prvi svezak edicije pod nazivom Izdanja Historijskog arhiva u Splitu izi­šao je, kako je ranije spomenuto, 1958. godine. Dvije godine izdavačka je dje­latnost bila zamrla, te je Savjet ustanove početkom 1960. godine formirao re­dakcioni odbor koji je imao .oživjeti izdavačku djelatnost, postaviti je na čvršće osnove i dati joj određenu perspektivu. Izrađen je odmah oriientacioni plan publiciranja: inventara, građe, te stručnih i naučnih radova. I već koncem ljeta bili su pripremljeni rukopisi za drugi svezak Izdanja pa je isti štampan koncem 1960. godine, u nešto boljoj opremi i većoj tiraži. Pored ostalih priloga u tom svesku objelodanjen je i inventar fondova Historijskog arhiva u Splitu. U 1961. godini ustanova ie nastavila svojim Izđaniima te je štampala i treći svezak koji je po svom sadržaju bio raznolikiji od prva dva sveska. U njemu su bila objavljena tri priloga: Štampa jugoslavenskog zbjega, Prilog upoznava­nju veza između Splita i nekih stranih državljana, Prilog upoznavanju interi­jera kuće u Splitu iz druge polovine XVI vijeka. Osim. njih uz taj svezak bila je otiskana i posebna radnja Bosančica u srednjoj Dalmaciji. — 443 —

Next

/
Oldalképek
Tartalom