ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)
Strana - 443
rukovaoce arhiva većih registratura- Šta su pokajali ovi seminari? — Većina onih kojima je povjereno vođenje kancelarija i arhiva ne poznaju sve postojeće propise, ili, ako ih pozna'u, ne provede ih striktno, pa vlada prilična šarolikost u kancelarijskom poslovanju i arhiviranju spisa. Također je među njima i izvjestan broj sa nedovoljnim školskim i stručnim kvalifikacijama. A otud konačno i sve one negativne posljedice koje proizlaze od tih subjektivnih slabosti. No time nismo htjeli reći da nema i pozitivnih primjera, čak i uzornih slučajeva. Ovi seminari uz sve svoje manjkavosti opravdavali su njihovo održavanje. S praktičnog stajališta dobra je strana ovakvih sem'nara u tome što su se oni održavali na terenu a ne u sjedištu Arhiva, pa su stručnjaci koji su vodili seminare mogli po završetku teoretskog dijela pregledati registrature i na licu mjesta korigirati nepravilnosti, dajući rukovodiocima konkretne upute Ove ćemo seminare nastaviti dok ne budu obuhvaćeni centri svih općina. Sređivanje i škartiranje građe U ovom razdoblju pregledano ie i definitivno sređeno što novije što starije građe 945 svežn^eva i 476 pomoćnih knjigaUporedo s radom na sređivanju građe pripremljeni su za sređene fondove elementi za izradu kartotečnih inventara. Na naivećem arhivskom fondu koji posjeduje ustanova (fond bivšeg Narodnog odbora oblasti Dalmacije^ izvršena je numeracija 2260 fasoikala i na njima postavljene privremene cedulje. Škartiranja provodila su se osim kod samih registratura također i u ustanovi. Na terenu je bilo pokrenuto i dovršeno 15 postupaka škartiranja a u ustanovi 4, Izrada naučno-informativnih sredstava Preuređen je, i dopunjen ulazni inventar. Izrađen je sumarni inventar svih fondova u, obliku knjige. Sačinjeni su kartotečni inventari za đaljnih šest fondova. Završen je inventar u obliku kartoteke i knjige arhivskog fonda »Jugoslavenski zbjeg u Italiji i Egiptu.« i Izrađena su regesta zbirke privatne koresoođencije Mihovila Pavlinovića, a također je registrirano už izradu nužnih indeksa 659 jedinica starog splitskog arhiva iz doba Venecije. * TJtoku su pripremne radnje za izradu vodiča kroz fondove. Izdavačka djelatnostPrvi svezak edicije pod nazivom Izdanja Historijskog arhiva u Splitu izišao je, kako je ranije spomenuto, 1958. godine. Dvije godine izdavačka je djelatnost bila zamrla, te je Savjet ustanove početkom 1960. godine formirao redakcioni odbor koji je imao .oživjeti izdavačku djelatnost, postaviti je na čvršće osnove i dati joj određenu perspektivu. Izrađen je odmah oriientacioni plan publiciranja: inventara, građe, te stručnih i naučnih radova. I već koncem ljeta bili su pripremljeni rukopisi za drugi svezak Izdanja pa je isti štampan koncem 1960. godine, u nešto boljoj opremi i većoj tiraži. Pored ostalih priloga u tom svesku objelodanjen je i inventar fondova Historijskog arhiva u Splitu. U 1961. godini ustanova ie nastavila svojim Izđaniima te je štampala i treći svezak koji je po svom sadržaju bio raznolikiji od prva dva sveska. U njemu su bila objavljena tri priloga: Štampa jugoslavenskog zbjega, Prilog upoznavanju veza između Splita i nekih stranih državljana, Prilog upoznavanju interijera kuće u Splitu iz druge polovine XVI vijeka. Osim. njih uz taj svezak bila je otiskana i posebna radnja Bosančica u srednjoj Dalmaciji. — 443 —