ARHIVSKI VJESNIK 4-5. (ZAGREB, 1962.)
Strana - 398
lovanju, Što je potaklo na donošenje odluke da se seminari postepeno održe i sa službenicima pisarnica nerepubličkih. organa uprave, ustanova i organizacija na području cijele NR Hrvatske. Osim toga uočene pojave nepravilnog i nepropisnog rada opravdale su održavanje ovakvih seminara i poslužile kao orijentacija za njihov rad, odnosno za sastavljanje programa rada koji lit cijelosti donosimo. 2 ) PROGRAM RADA za seminar (savjetovanje) o kancelarijskom poslovanju sa šefovima* pisarnica i rukovaocima arhivsko-registraturnom građom kod organa uprave, uistanova i organizacija. I 1) POJAM ARHIVA: Arhiv kao skup dokumenata i kao ustanova. Pojam registrature. Arhivska i registraturna građa. 2) ZADACI ARHIVSKIH USTANOVA: a) prikupljanje sređivanje i obrada, čuvanje, restauriranje i konzerviranje, davanje na korištenje i objavljivanje armvske grade, b) rad na kulturnoi-proisvjetnom polju: izložbe, rad sa školom, nagrađivanje obrađenih tema, akcije u Arhivskom tjednu (ukratko). 3) VRSTE ARHIVSKE GRAĐE: a) suvremena građa: pisana, štampana, umnožena raznim tehničkim sredstvima; mikrofilm, fono- i fotosnimci. (Spisi, uredske knjige, zapisnici, izvještaji, statističke obrade, elaborati, planovi, nacrti, rukopisi pravnog ili povijesnog sadržaja (ne literarnog) proglasi, plakati, letci i uopće sve vrste stampata, slike i dr.) b) starija građa: povelje, isprave, kodeksi, protokoli, geografske karte, slike, rodoslovlja, pećatnjaci i dr.); ukratko o pergameni i o jezicima i pismima kojima je pisana arhivska građa u našim krajevima. 4) VRIJEDNOST ARHIVSKE GRADE, starije i novije, kao izvora naučnih podataka. (Arhivska građa izvor podataka za političku, ekonomsku pravnu, kulturnu historiju, historiju zdravstva, jezika i dr; za pojedine nauke: rudarstvo, šumarstvo i dr.) Vrijednost Arhivske građe kao kulturnog i spomeničkog dobra; propisi zakonodavstva o zaštiti spomenika kulture; predstojeća registracija spomenika kulture i u vezi s tim o prikupljanju podataka o arhivalijama spomeničke vrijednosti u registraturama (ukoliko je arhivska ustanova upoznata s pripremama o registraciji). Poseban osvrt na vrijednost arhivske građe privrednih organizacija: građa do oslobođenja (iz perioda buržoaske države) vrlo malo sačuvana, jer je bila privatno vlasništvo i za tadašnju službenu historiografiju nije bila od interesa; buržoasko (idealističko) i socijalističko (marksističko, materijalističko) shvaćanje historije — historija proizvodnje; važnost građe koja sadrži podatke o svojevrsnim uvjetima i razvitku proizvodnje i ekonomskog života u soe. Jugoslaviji. (Za seminar sa službenicima privrednih organizacija).^) Arhivi društvenih organizacija: kulturna i politička djelatnost društvenih organizacija uopće; političko odgojna aktivnost — partijske i omladinske organizacije, organizacije Socijalističkog saveza radnog naroda, sindikalne 2) Prvi dio Programa izrađen je u Državnom arhivu NRH u Zagrebu, a drugi u Administrativnoj inspekciji Sekretarijata za opću upravu Izvršnog vijeća NRH. 3) Kod izrade Programa uzete su u obz:.r i privredne i društvene organizacije, jer &'e predviđalo da bi tokom vremena arhivske ustanove same održale seminare s njihovim kancelarijskim službenicima. — 398 —
