ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 332

desetinu žitarica dobivala u ljetu za žetve, mogla ju je dobiti samo u snopovima. 21 snop činio je jedan križ, a koliko je snopova išlo u jedan mjerov, to se nije dalo ni približno odrediti jer je to ovisilo o većoj ili manjoj plodnosti pojedine godine. Pšenice (triticum) desetinske bilo je 1839. g. 1131 snop, 1840. g. 2374 snopa, 1843. g. 1272 snopa, 1846. g. 2449 snopova. Raži (siligo) desetinske bilo je 1839. g. 241 snop, 1840. 389 snopova, 1843. 427 snopova, 1845. 256 snopova, 1846. 684 snopa. Ječma (hordeum) desetinskog bilo je 1836. 1538 snopova, 1839. 941 snop, 1840. 1862 snopa, 1843. 480 snopova, 1845. 315 snopova, 1846. 1851 snop. Zobi (avena) desetinske bilo je 1836. 848 snopova, 1839. 491 snop, ,1840, 940 snopa, 1843. 941 snop, 1845 81 snop, 1847. 721 snop. Prosa (milium) desetinskog bilo je 1836. 10364 snopa, 1840. 6712 snopova, 1834. 4598 snopova, 1845. 8263 snopa, 1846. 6212 snopa. Hajdine (panicum) desetinske bilo je 1836—1846. poprečno godišnje 100 do 360 snopova. Sirka ili metlaša (sorgium) desetinskog u razdoblju 1836—1846, bilo je poprečno godišnje 1000 do 4000 snopova. Kukuruza (far) desetinskoga bilo je godišnje u istom razdoblju 900 do 2000 mjerova. Vino Vinsku su desetinu davala gospoštiji naselja: Petrovec, Jazvenik, Vurot, Strmi Potok i Brestovski Vrh, dakle naselja koja su se bavila vinogradarstvom. Na pojedinu je kuću otpadalo 1-6 pinti. Međutim, u Brestovskom Vrhu, gdje su velike površine bile zasađene vinovom lozom, preko polovica kuća davala je u ime vinske desetine 1 do 3 vedra. Osim vina u ime desetine davala je svaka kuća bez izuzetka 1 pintu' u ime podvoza. Ukupan prihod desetinskog vina bio je u pojedinoj godini dosta različan, 1550'do 250 vedri godišnje; toj se količini dodavalo svake godine u ime podvoza tačno 12 vedri ili urni. Lan Desetinu od lana davalo je samo oko 15 kuća. Gospoštija je tima kućama svake godine iznajmljivala prikladno zemljište za sijanje lana i u ime zakupnine primala 120 do 300 for. godišnje. Desetina se izračunavala prema najamnini: iznosila je tačno deseti dio najamnine. Prema teme se desetina kretala od 12 do 30 for. godišnje. Gospoštijski težaci i najmljeni tkalac proizveli su za gospoštiju godišnje od lana: 40 libri kudelje, oko 50 libri prediva, oko 100 libri konca, oko 200 ulna raznoga platna. Svinje Neki su podložnici davali gospoštiji uškobljene prasce — maiales pa su se zato zvali majalisti. U Galdovu su bila samo 3 majalista, ü Odri — 332 —