ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 331

Unutrašnje oranice Zovu se Tenuta regulationalia necdum vendita intravillana jer su ležale na području trgovišta Siska, obuhvaćene su njegovom regulacijom, ali još nisu nikome prodane pa su se tako davale u zakup. Takvih je oranica bilo oko 90. Pojedina se oranica zakupljivala za 5-8 for. godišnje. Ukupna je zakupnina za sve oranice iznosila godišnje 345 do 454 for. Vanjske oranice Zovu se Tenuta regulationalia necdum vendita extravillana exarendata jer su ležale izvan užeg područja Siska. Davale su se u zakup kao i prije spomenute oranice. Bilo ih je oko 40. Ukupna je godišnja zakupnina iznosila g. 1839, 435 for., kasnije sve manje, a 1848. samo 69 for. Pustoseline Zovu se Tenuta deserticea colonicalis excensurata-jer ih podložnici nisu mogli obrađivati pa su ih napustili. Napuštenih oranica bilo je oko 150, a nalazile su se u svim selima sisačke gospoštije. Ona ih je svake godine davala u zakup i u ime zakupnine primala za njih 334 do 385 for. godišnje. Zakupnina je za pojedinu oranicu iznosila 2-20 for. Livade i pašnjaci Iznajmljene su se livade nalazile u Sisku, na području koje je obuhvaćeno regulacijom, zatim u već spomenutoj Berušini, Rakovu i drugdje, a pašnjaci u Rakovu i Dobijem polju. U Sisku su livade bile podijeljene na 50 čestica ili parcela koje su uglavnom iznajmila dvojica: Sopić i Praunsperger za 48-76 for. godišnje. Livade u Rakovu donosile su godišnje 800-1000 for. Ukupna se najamnina za livade i pašnjake smanjivala godinama, tako da je 1839. iznosila 1511 for., a 1848. samo 799 for. Desetina Gospoštija je dobivala desetinu od žitarica, vina, lana, svinja, pčela, rakijskih kotlova i sijena. Žitarice Žitarice su se mjerile po snopovima (manipulus, zapravo rukovet),

29 križevima ili krstacima (cruces) i mjerovima (metreta). Kako je gospoštija 29 Gospoštijska je kancelarija, kao što smo to već rekli na drugom mjestu, svake godine prema urodu pojedine godine preračunavala snopove u vagane. Gdje su ta preračunavanja sačuvana u arhivu, mi smo prihod izrazili u vaganima što je dalje lako preračunati u litre odn. kilograme. Međutim, ako u arhivu nismo naišli' na podatke u vaganima, morali smo se zadovoljiti s podacima u snopovima. Da čitatelju na ovome mjestu olakšamo koliko toliko snalaženje u snopovima, napominjemo da smo u preglednoj tabeli dali podatke za žitarice u vaganima. Na pr. 1840. bilo je desetinske pšenice 2374 snopa ili 60 vagana. To znači da su te godine gospoštijski službenici uzimali da '39,5 (zaokruženo 40) snopova čini jedan vagan. To dakako ne vrijedi za druge godine, pa nam zato podaci u snopovima ne mogu dati jasnu sliku o urodu pojedine godine. No ako su razlike u snopovima pojedinih godina velike* možemo barem približno ustanoviti da je jedna godina bilo plodnija od druge, odn. više ili manje plodna. — 331 —