ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 324

U kolovozu su bila 2032 težaka: 2 su vozila drva, 158 je treći put kopalo u vinogradu i ondje plijevilo, 28 vozilo vino u krčme, 516* je vršilo i vijalo pšenicu te oralo zemlju za novu sjetvu pšenice, 226 je vršilo i vijalo raž, pravilo snopove te oralo zemlju za novu sjetvu raži, 122 su vršila i vijala alodijski i desetinski ječam, 81 jè orao za sjetvu kukruza u budućoj godini, 27 je želo proso, 65 je kopalo svinjsku repu, 41 je krčio trnje zbog sijanja raži, 602 su kosila, sušila i vozila travu na livadama, 93 su se bavila stokom kao volari. > U rujnu su radila 2662 težaka: 2 su vozila drva u Sisak na prodaju, 259 je bralo vinograd, 111 je vozilo mošt i vino, 199 je sudjelovalo u novoj sjetvi pšenice, a 125 u sjetvi raži, 187 je bralo kukuruz i oralo zemlju za kukuruz u slijedećoj godini, 24 su orala zemlju za zob u budućoj godini, 403 su žela, vezala, mlatila i vijala proso, 268 je bralo, sušilo i mlatilo grah, 252 su kosila, sušila i vozila sijeno(!), a 662 otavu, 33 su kosila;, sušila i vozila djetelinu, 134 su se bavila stokom kao volari. U listopadu je radilo 1690 težaka: 1 je vozio u Sisak drva na prodaju, 105 je vozilo desetinski mošt u podrum, 20 je vozilo pšenicu s marofa u tvrdu, 116 sudjelovalo u sjetvi ječma, 965 je bralo i vozilo kukuruz te sjeklo kukuruzovinu, 24 su orala zemlju za buduću sjetvu zobi, 139 je želo, mlatilo i vijalo heljdu, 20 je mlatilo i vijalo proso, 56 je mlatilo i vijalo sirak, 8 je spremalo kupus u tvrđi, 16 je bralo i mlatilo grah, 218 je radilo sa stokom kao volari. U studenome radila su 384 težaka: 6 ih je vozilo žir iz Kraljevca u Sisak, 6 vozilo drva, 23 su vozila vino i rakiju u krčme, 9 je peklo rakiju, 4 su Čistila kanale u ječmu, 6 spremalo kupus, 73 su iskopavala repu i vozila na marof, 131 je vadio i vozio na marof svinjsku repu, 75 je radilo sa stokom kao volari. U prosincu su jedino 40-orica radila s volovima kao volari. Ovome treba nadodati: 1) pređijalce koji su držali stražu u sisačkoj tvrđi i u Zagrebu na Kaptolu (mjesečno 120-150 ljudi); 2) brodare koji su na skeli kod Capraga prevozili putnike (mjesečno oko 100 ljudi); 3) 10 radnika godišnje u bašči; 4) graditelje plotova (oko 200 ljudi godišnje); 5) oko 100 ljudi godišnje na popravcima zgrada; oko 1000 ljudi godišnje na gospoštijskim novogradnjama (dovoz građevnog drveta, pečenje nove i vađenje iz rimskih ruševina stare cigle, paljenje kreča itd.); 6) oko 500 ljudi uz dugi ili daleki podvoz; 7) oko 1000 prodanih težaka. Svakako je zanimljiv i nadasve važan odnos između broja težaka, sjetve i žetve tj. zasijane površine, posijanog i dobivenog sjemena. Uzet ćemo opet podatke iz 1840. godine. Jedno se jutro računa tada kao površina s 1200 kvadratnih hvati. Pšenice je posijano 67 vagana na 53 jutra, a dobiveno 683 vagana radom 1069 težaka. Raži je posijano 9 vagana na 6 jutara, a dobiven je 71 vagan radom 132 težaka. — 324 —