ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 262

nalaze u toj kutiji. Na primjer kutija broj tri rukopisne ostavštine Vjekoslava Spinčića ima sedam svežnjića, i to: 1) izbori veljače i ožujka 1891. godine, 2) interpelacija od 9. VI 1891. godine, 3) prilozi za interpelaciju 9. VI 1891. godine, 4) izbori listopada 1891. godine, 5) prilozi o neredima oko 30. X 1891. godine, 6) izbori 1897. godine i 7) izbori 1897. godine u Trstu. U toj kutiji ima ukupno 710 arhivalija, koje su smještene u sedam pomenutih svežnjića, i to tako da su arhivalije u svežnjiću broj jedan numerirane redom od broja 1 do 186, arhivalije u svežnjiću broj dva od broja 187 do 198, u svežnjiću broj tri od broja 199 do 231, u svežnjiću broj četiri od broja 232 do 358, u svežnjiću broj pet od broja 359 do 450, u svežnjiću broj šest od broja 451 do 693 i u svežnjiću broj sedam od 694 do 710. Pri numeriranju arhivalija treba svratiti pozornost na alegate jedne određene arhivalije, jer alegati ne dobivaju svoj vlastiti broj u redoslijedu arhivalija, nego samo podbroj (najčešće slova alfabeta). Tako će alegati imati uz broj arhivalije kojoj pripadaju jedno slovo iz alfabeta. Na primjer pismo iz korespondencije nosi svoj redni broj 56, no kako ono ima tri priloga (jedno pismo i dva listića s bilješkama učinjenim povodom pisma-broj 56), to će prilozi, tj. pismo nositi broj 56a, listić sa bilješkom hronološki starijom 56b i listić sa bilješkom hronološki mlađom 56c. Prilozi će se opet vratiti u pismo broj 56. Ako se nađe prilog koji ima dva ili više listova, ti će se listovi foliirati, baš kao da to nije prilog nego arhivalija kao posebna jedinica. Numeracija kutija, omota, svežnjića i pojedinih arhivalija služit će trojako: 1) kao signatura radi citiranja u studijama i lakog nalaženja na arhivskoj lokaciji, 2) kao instrumenat za precizno .inventariziranje čitave građe rukopisne ostavštine, i 3) kao kontrolno sredstvo za evidenciju da li je izvjesna arhivalija nestala ili bila po nekoj drugoj osobi zamjenjena drugim papirom (bezvrijednim ili falsifikatom). Numeraciju arhivalija treba vršiti pomoću numeratora arhivske ustanove, koji ima na žigu pored broja koji pripada rukopisnoj ostavštini, broja kutije u kojoj je smještena arhivalija još i broj same arhivalije. Na kraju, prije nego se učinio inventar rukopisne ostavštine Vjekoslava Spinčića, trebalo je svakoj kartonskoj kutiji dati naslov. Budući da svaki omot i svežnjić nosi već svoj naslov, uključivši i dataciju građe iz tog omota i svežnjića, te da su ti svežnjići i omoti svrstani u redoslijed prema serijama, a detaljnije prema redoslijedu podserija svake serije, to će kutije dobiti naslov prema skupnom naslovu za veći broj omota i svežnjića, odnosno prema originalnom naslovu omota i svežnjića, odnosno prema originalnom naslovu omota i svežnjića, ako nisu potpali pod koji skupni naslov, a u skladu s građom koja je predmetno — 262 —