ARHIVSKI VJESNIK 3. (ZAGREB, 1960.)

Strana - 115

Dubrovnika. Ali izza sjajne pobjede Crnogorci se povukli u svoj zavičaj i pustili neka Turci pale, otimlju, kolju i bjesu po jadnoj Ercegovini. Ne samo što izza toliko krvi još su u turskim rukama Carina i Drijevo, nego grade nove kule!! Ko će razumjet ovu strategjiju? A i u Srbiji stvari ne idu dobro. Ali najbolje da zaglavim sa utješiteljnijem riečima Strossmayera, koji mi ovako piše na 29 setembra — Poleg svih naših nezgoda pak su Srbi veliku moralnu silu pokazali, ustavši na oruže za stvar svetu i pravednu. Moje je uvjerenje da krv prolivena neće biti zabadava. Što nije danas riešeno riješitiće se sutra pod blagim uplivom Božje providnosti. Non est nostrum nosce tempora et momenta quae pater posuit in sua potestate = . . . 35. Rijeka dubrovačka 24. X 1876. Niko Veliki Pucić Valtazaru Bogišiću o Jaroslavu Čermaku i bratu Orsatu i o stanju u Srbiji i Crnoj Gori. . .. Kad će sunce obasjat ovu nesrećnu Ercegovinu? Za ludu je nadati se da ona = farà da se — To nije pošlo za rukom ni samoj Italiji; da nije bilo France i Prussie Taliani bi bili još dan današnji cantanti di camera o prelati in mantelletta. Kamo da raja Turska iskopa se sama po sebi, ispod iga tiranskoga? Ali Russija, kako mi se vidi, postala je s'plećima na mir, prem se je izložila, za moć udrit u bat. Sudeći po dnevnicima kipi narod u Rusiji, i neće bit lasno vladi uzdržat ga. Tako car Rossinski naći će se u onome položaju u komu se je nahodio Meternik,

1 kad je pisao gabinetu Louis-a Filipa. 1833 = j'aime mieux courir les chances d'une guerre, que périr dans une tempête = Rusija će biti usilovana do skoro zametnut rat sa Turskom, a možda i sa Ingleskom, a tad neka sudi Sabaoth, Deus exercituum. Istina je, da ni Srbija, ni Crnagora, nijesu uspjeli u svojim namjerama, ali su ipak, bijući se hrabro, osvijetlili obraz. Kad sravnim žrtve njihove u ovemu ratu, sa slabijem prineskom puka francuskoga u ratu 70, i sa nemarnosti puka talijanskoga godine 1848, 1859, 1866, gje puške gomile ostaše mirne i ni najmanje ne učestvovaše u bojne stvari, zahvalivam Gospodu, što me učini Jugoslovenom a ne Francesom oli Talijanom. Mogu se barem dičiti s moijem ljudima. ... 1 Metternich knez Klemens, austrijski kancelar. 36. Zaton U. I 1877. Niko Veliki Pucić Valtazaru Bogišiću o ratnom ishodu u Srbiji. ... Crnogorci su se hrabro bili, ali campagna kneževa u Hercegovini je nerazumljiva. Sve žrtve bez ikakve koristi ... Ne slagam se s'tobom, da su se Srbi podnijeli kako osalačka u kolu. Što ćeš da učine više? Vojske redovite imale su sasvijem malo a ostalo je bila guardia nazionale, koja je uzdržala tri mjeseca najbolju silu Tursku uprtu na se. U svakome sraženju ima jedna strana pasti. Tankredi ubiva Arganta, Rugjer Rodomanta. Ali se i pada slavom, ne kako Talijanci sramotno u Kustoci i na Visu. Vigjećemo što će učinit ti veseli Rusi = La Russie ne bonde pas, elle se récuille = kazao je knez — 115 —