ARHIVSKI VJESNIK 2. (ZAGREB, 1959.)
Strana - 63
otišao u, Zagreb, gdje je počeo praksu kod gradske munjare, gdje ga je zatekao rat. Godine 1914. unovačen je, pa je služio najprije u Ljubljani, a onda u Beču kod auto-trupa iza čega je počeo poboljevati sklanjajući se u razne bolnice, pa je konačno završio na lječilištu Brestovac, odakle je pušten u nedjelatni stališ. Izašavši iz vojničtva bio je kratko vrijeme namješten kod »Hermes« trgovačko dioničko društvo, a onda kod Gospodarskog društva, dok nije konačno nakon prevrata dobio neko namještenje Saveza željezničara. Za vrijeme njegova bavljenja do početka rata nisu se kod njega zapazili nikakovi znaci učestvovanja u socijalnom i političkom životu. Ti znaci se javljaju, kad je Ljuština ušao u vojsku. Zna se n. pr. da je Ljuština pucao na nekog svog predpostavljenog videći u njem predstavnika sile i militarizma. Izim toga je svaki čas dolazio u sukob sa vojnim oblastima zbog svojih socijalističkih načela. Izašavši iz vojničtva zalazio je često društva socijalistička, pa je odmah uz radikalniju struju pristao. Bio je aktivan učesnik sekcije intelektualaca socijalista, a pisao je često u »Slobodu«. Njegovi boljševički principi došli su do jasna izraza njegovim govorima 5.veljače 1919. na socijalističkoj skupštini pred sveučilištem i 17. ožujka pred Sveučilištem na posljednjoj skupštini protiv talijanske okupacije. U zadnje vrijeme ga je iz Zagreba nestalo, kamo, to ne zna ni njegova bliska okolina, od koje su crpljen je gornje informacije na povjerljiv način. Inače je Ljuština bio pod neprestanom policijskom paskom. Za njim se marljivo traga, pa će eruiranje njegova boravišta naslovu biti javljeno. DAZgb PrZV 6-14/175-4132-3164/1919. Napomena: Srednjoškolski đački štrajk 1912. bio je uperen protiv komesarijata u Hrvatskoj, te je na procesu Luki Jukiću i ostalim učesnicima u atentatu na komesara zaHrvatsku Slavka Cuvaja, utvrđeno, da je pokretač toga štrajka bio August Cesarec, onda učenik sedmog razreda gimnazije. 33 Zagreb, 12. IV. 1919. Komanda IV. armijske oblasti dostavlja Predsjedništvu Zemaljske vlade izvještaj vojne policije o situaciji u Mađarskoj, te da je formirana »Jugoslavenska komunistička partija«, koja razvija propagandu lecima i novinama. Vojna policija ove Komande javlja o radu boljševika komunista u Mađarskoj: Glavni vojnički stan komunista je u »Gelert« hotelu u Budimu. Zadnje dane namješteni su oko te zgrade topovi i strojne puške, nadalje je i utvrđeno brdo, koje se diže tik uz glavni stan, te su topovi prama Pešti (gradu) u poziciju stavljeni. Te sve mjere su poduzete radi razloga, jer se komunisti rascjepljuju. Socijal - demokrati ne slažu se u svim idejama komunista, le da će doći do ljutih borba i krvoprolića. — 63 —
