ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 7

Uz prvi sveHah „Arhivskog vjesnika" Uporedo s obnovom arhivske službe i pojedinih arhivskih ustanova, s osnivanjem novih arhiva i nizom mjera usmjerenih što boljem unapređenju našeg arhivstva uskoro se poslije oslobođenja zemlje 1945. godine postavilo i pitanje pokretanja, odnosno obnove arhivskin publikacija. U tom pravcu kretale su se samostalne, a nekoordinirane, akcije nekih arhivskih ustanova u NR Hrvatskoj. Tako je Državni arhiv u Zadru započeo izdavati »Miscellanea«, svojevrsni časopis, od kojeg je izašao sv. I. za god. 1949. i sv. II. — IV. za god. 1950.—1952. U nastavku te izdavačke djelatnosti isti arhiv sada sprema za publiciranje jedan zbornik arhivske građe. Državni arhiv u Rijeci pokrenuo je svoju periodiku »Vjesnik Drž. arhiva na Rijeci« izdavši sv. I. (1953), sv. II. (1954) i sv. III. (1957). Arhiv grada Zagreba izdao je dosada dva posebna izdanja, i to: Statut grada Zagreba od god. 1732. (Zagreb 1952.), tekst statuta s opširnim historijskim objašnjenjima, i historijsku raspravu »Ime grada Zagreba u prošlosti« (Zagreb 1957.). Državni arhiv u Zagrebu nastojao jä oko obnove svoje stare periodike »Vjesnik Drž. arhiva u Zagrebu«, a uporedo s tim i oko izdavanja spisa hrvatskog Sabora, čime bi preuzeo nekadašnju akciju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, koja je u svojoj seriji Monumenta spectantia historiam Slavorum Meridionalium već objavila pet knjiga Acta comitialia regni Croatie, Dalmatiae et Slavoniae za period od god. 1526.—1630. Taj rad n.. saborskim spisima je u toku, pa se nadamo da će Drž. arhiv u Zagrebu tokom god. 1958. objaviti dalja dva sveska tih spisa s građom do god. 1713, Razvoj te cjelokupne izdavačke djelatnosti ukazivao je na to, da tu djelatnost treba koordinirati, i to iz dva osnovna razloga: prvo, da sc or.a vrši po jedinstvenom planu za cijelo područje NR Hrvatske, pa da se raspoloživa materijalna sredstva iskoriste prije svega za publiciranje one historijske građe, koja je najvažnija i najpotrebnija našoj historijskoj nauci; i drugo, da se koordiniranjem napora postigne što bolji kvalitet izdavačke djelatnosti. Zbog tih razloga se i Arhivski savjet NR Hrvatske pozabavio 1957. godine ovim pitanjem te dao preporuku, da se na temelju izdavačkih planova pojedinih arhiva izradi jedinstveni perspektivni plan publiciranja najvažnije i najpotrebnije građe iz arhiva NR Hrvatske. Zatim bi trebalo da se taj plan uskladi i poveže s izdavačkom djelatnošću Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti ü Zagrebu, koja bi s obzirom na svoj zadatak i s obzirom na raspoloživa