ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 620

u samom arhivu, koja također u početku nisu dvojeno čuvana, već uz dotični fond. Tek kasnije nastala je posebna zbirka kataloga, koja danas nosi naziv Fond arhivskih pomagala (Archiv-Behelfe). U načelu on sadržava samo u arhivu izrađene preglede građe, dok se originalni registraturni protokoli i indeksi čuvaju uz same spise, na koje se odnose. Ranije je ova zbirka bila raspoređena po vanjskim oznakama, t. j. prema smještaju fondova u arhivskim spremištima i prema svojem obliku (izrada u obliku knjige, ili kao kartoteka), dok je sadanji fond arhivskih pomagala sređen po unutarnjoj sadržini. Prema provenijenciji razlikuju se dvije osnovne grupe kataloga: 1) pamagala izrađena izvan HHStA, i to a) u samim kancelarijama, radi olakšanja poslovanja — kao kazala po predmetima, osobama itd.; b) popisi spisa nastali kod prvobitne ustanove prilikom sređivanja registrature; c) repertoriji i inventari ranije samostalnih arhiva, koji su uključeni u HHStA; te zatim 2) pomagala izrađena u HHStA po arhivskim stručnim službenicima. Od ukupno cea 750 raznih repertorija, kataloga i inventara, koliko danas sadržava ovaj fond, nastalo je kroz prvih stotinu godina djelovanja arhiva t. j. od 1749.—1850. njih 23,3%, a kroz daljih stotinu godina od 1851.—1945. ukupno 72,8%, te nakon rata oko 3,9%. Najplodnija razdoblja su bila 1881.—1910. sa 31%, i 1911.—1945. sa 29.4% od ukupno izrađenih pomagala. Publikacije i izložbe. Već pred Prvi svjetski rat imali su austrijski arhivisti svoju publikaciju, »Mitteilungen« arhivske sekcije Komisije za zaštitu historijskih spomenika, odnosno kasnije Arhivskog savjeta. Ovu tradiciju nastavio je nakon 1945. OeStA, kad je počeo izdavati »Mitteilungen des OeStA«. Prvi svezak izišao je 1948. i otada se redovno objavljuje jedan svezak godišnje'; uz redovne sveske, publicira OeStA i t. zv. dodatne, od kojih je do sada izišlo pet. Prvi od ovih (1949) donio je zanimljivu monografiju bivšeg upravnika KA dr. O. Regelea o ^Austrijskom Dvorskom ratnom vijeću«. Zatim su slijedila u 1949. i 1951. dva opsežna sveska Spomenice na 200-god. postojanja HHStA, u redakciji generalnog direktora dr. L. Santifallera. Četvrti dodatni svezak (iz 1955) donio je »Reichsregister« kralja Albrechta II. od H. Kollera. Napokon najnoviji peti svezak sadržava vrlo zanimljivu raspravu dugogodišnjeg arhiviste i danas upravnika AVA dr. W. Goldingera »Geschichte des Oest. Archivwesens« (1957), u kojoj on razmatra osnovne linije razvitka arhivstva u Austriji, njegove sadanje probleme i smjernice za budućnost. Posebno je OeStA objavio 1949 veliku zbirku faksimila pod naslovom »1100 godina austrijske i evropske povijesti u poveljama i dokumentima HHStA«. Osim ovih publikacija posjeduju austrijski centralni arhivi i seriju sumarnih pregleda fondova pojedinih arhivskih ustanova, gdje su u posljednjim godinama objavljene dvije vrlo vrijedne knjige, zanimljive za najširi krug korisnika građe bečkih arhiva. Radi se o sumarnim inventarima HKA i KA. Serija inventara austrijskih centralnih arhiva započeta je 1909. objavljivanjem inventara Općeg arhiva ministarstva unutarnjih poslova, kojeg je 1911. slijedio inventar Arhiva ministarstva financija. Oba su ova inventara danas već zastarjela. Do rasula Austro-Ugarske izišla su još dva sveska: 1912. o Zemaljsko-vladinom arhivu u Salzburgu i 1918. o Štajerskom namjesničkom arhivu u Grazu. Kao peti dio ove serije objavljen je u 5 svezaka kroz god 1936.— 1940. poznati »Gesamtinventar des Wiener HHStA«, koji je služio kao uzor poratnim sumarnim inventarima. Do — 620 —