ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 621

rata je još izišao i prikaz Državnog arhiva u Innsbrucku (1938), uz tri rasprave u fondovima HHStA, koje se vezuju uz Gesamtinventar. Prva poslijeratna publikacija u ovoj seriji bio je 1951. »Inventar des Wiener HKA«, čemu je 1953. slijedio »Inventar des KA in Wien«. U pripremi je ovakav inventar za AVA, a kao daljnja sveska sprema se pregled fondova VA. Slijedeći primjer Sumarnog inventara HHStA, no naravno uz ograničenje na prostoru, a time i na detaljnijim opisima, daju prikazi fondova HKA i KA za svako arhivsko tijelo kratak prikaz ustanove iz koje je poteklo, te pregled rasporeda građe sa naznakom količine za svaki dio. Kao uvod dani su historijati samog arhiva i drugi zanimljivi podaci o ustanovi. Svrha je tih arhivskih inventara, da omoguće opći pogled na očuvanu građu, tako sređenu prema fondovima i grupama da svaki istraživač može lako i brzo utvrditi, koliko mu dotični arhiv pruža materijala za njegov rad. Uz učešće na mnogim izložbama.u organizaciji drugih ustanova, održao je OeStA i nekoliko samostalnih izložbi. U prvom redu se to odnosi na HHStA. U periodu 1947.—1949. otvorena je bila u ovom odjelu izložba »Austrijska i evropska povijest«, koju je posjetilo 1225 posjetilaca, a imala je lektogratirani katalog; druga izložba »1100 god. austrijske i evropske povijesti« trajala je od 1949—1952, s 2683 posjetilaca i također hektografiranim katalogom; zatim je 1952.-1954. bila postavljena izložba »Crkva u Austriji«, koju je posjetilo 3250 osoba, a imala je štampani katalog. U septembru 1954., povodom stogodišnjice Instituta za austrijsku historiju, postavljena je izložba »Historijski dokumenti HHStA 816— 1954.«, koja je i danas otvorena kao stalna arhivska izložba, te ima opsežni štampani katalog. Uz to, priređuje arhiv svake godine manju posebnu izložbu, tako u 1957. pod naslovom »Žena u historiji«, sa hektografiranim katalogom. HKA i KA nemaju posebnih izložbi, no zato posjeduje svaki po jednu sobu muzejski uređenu, i to HKA na spomen direktora arhiva poznatog austrijskog pjesnika Grillparzera, a KA t. zv. Conrad-arhiv. Grillparzerova uprava HKA pada u period, kad je izgrađena današnja zgrada tog arhiva, prva građevina u arhivske svrhe u Austriji 1843.—1846., te se u njegovoj sobi (koja je do pred par godina bila radna soba direktora arhiva) nalazi originalni namještaj iz prve polovine 19. stoljeća. — T. zv. Conrad-arhiv u KA ima drugačiji historijat. Inicijativom direkcije KA započeto je 1948. sakupljanje spisa povezanih sa ličnošću grofa Conrada v. Hetzendorfa, kao »posljednjeg velikog austrijskog vojskovođe«. U ovoj se skupini nalazi osim Conradove ostavštine još i građa njegovih pomoćnika, uspomene suradnika i si. Conradova soba uređena je kao mali memorijalni muzej, dijelom sa originalnim pokućstvom iz njegove kancelarije, a posjeduje i njegovu stručnu biblioteku. Nadležnost Generalne direkcije OeStA ograničena je na pet arhivskih odjeljenja s građom centralnih upravnih austrijskih oblasti, i ona nema nikakove ingerencije nad djelatnošću ostalih arhiva, kako zemaljskih tako i gradskih. Radi koordinacije rada austrijskih arhiva održavaju se od 1948. redovno svake druge godine konferencije direktora ovih arhiva, koje saziva GD OeStA, a učestvuju u radu upravnici odjela OeStA, direktori zemaljskih arhiva i ostalih arhivskih ustanova.?) Na IV. konferenciji u Beču 11/12. V. 1954. odlučeno je, da se u buduće one drže svake godine u Beču tokom maja, a zadatak im je, da se raspravljaju tekuća arhivska pitanja. Razmatranju većih teoretskih i praktičnih problema arhivske službe -• 621 —