ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 600

Temom je obuhvaćeno razdoblje od 1917.—1921., t. j. obnova radničkog pokreta, kulminacija u njegovu razvitku i protuofenziva buržoazije s donošenjem zakona »Obznane«. Izloženi dokumenti daju svojim tekstovima pregledan i zaokružen sadržaj zbivanja u svakom tom stadiju razvitka radničkog pokreta. Sve teži položaj Austro-Ugarske u I. svjet. ratu i sve veće nezadovoljtsvo radnih masa prisilili su vladaiuće krugove, da dopuste obnavljanje radničkih organizacija. Dok namještenici »smjernim molbama« nastoje da poprave svoj položaj, radnici znadu, da se to ne može postići bez organizacije i bez odlučnijih zahtjeva. O tome nam govore dokumenti o štrajkovima radnika svih struka od 1918., koji se javljaju već kod otpremnih radnika, metalaca, radnika paromlina, Tvornice cementa, gradske plinare, munjare i vodovoda, kitničarsko-pomoćnog osoblja, radnika tvornice koža i mesarsko-kobasičarskih radnika. U svojim pak prvomajskim proslavama radnici iznose i populariziraju svoje zahtjeve i svoj borbeni program. Svojim organiziranim nastupima rad, nici su pokrenuli i druge slojeve društva, koji su također osjećali društvene nepravde, kao što su niži namještenici i službenici, niži bankovni činovnici. Na taj način štrajkovi su dobivali sve šire razmjere, pa se pretvaraju u nekim slučajevima i u generalne štrajkove. Uplašena buržoazija nove i još nesređene države SHS popušta zahtjevima radnika, donovsi zakon o osamsatnom radnom vremenu i radničkim povjerenicima. No istovremeno u radničkom pokretu dolazi do rascjepa. Revolucionarna struja odvaja se od oportunista i svoj stav obrazlaže u »Manifestu opozicije«. Na izobre za gradsko zastupstvo u Zagrebu izlaze radnici sa svojim programom i svojim kandidatima, koji dobivaju povjerenje birača. Ali sada buržoazija prelazi u napad. Poništen je izbor komunista Delića za gradskog načelnika, a isto tako poništeni su mandati komunističkih zastupnika. Donošenjem pak »Obznane« buržoazija guši svako slobodno djelovanje rad ničkih organizacija. Ipak dokumenti nam govore, kako ni tada otpor nije prestao, stvaraju se tajne organizacije »natrojke«, štampa se ilegalno »Komunist«. Navedeni sadržaj dokumentiran je na izložbi arhivskim dokumentima, reprodukcijania tekstova iz štampe, te ilustriran karikaturama i fotografijama. Druga izložba otvorena je u novouređenoj izložbenoj dvorani. Po nacrtima akad. slikara Mladena Pejakovića izrađen je namještaj, koji se odlikuje jednostavnošću i elegancijom oblika, a stvoren je samo od željeza i stakla. U likovnoj postavi same izložbe uspio je Mladen Pejaković da razbije monotoniju žutog papira dokumenata stavljajući ih na raznobojne plohe. Kratki opisi i pokazatelji naglašenih dijelova teksta na žutom i crvenom papiru predstavljali su dalji efekt u tom pravcu. Zgodnim rasporedom vitrina i stalaka posjetilac je bio prisiljen da se kreće po određenom pravcu, koji je odgovarao rasporedu građe. Logičnim rasporedom građe, a postavom koja ju je svakome približila i objasnila, ova izložba osvijetlila je jedno razdoblje u razvoju radničkog pokreta u Zagrebu, pa su i njezini eksponati privukli pažnju štampe. Osim tih dviju izložbi AGZ-a potrebno je registrirati i izložbu povodom 350. godišnjice klasične gimnazije, koju je u okviru svog programa priredio Odbor za proslavu u izložbenoj dvorani AGZ-a. Za tu izložbu upotrebljen je uglavnom materijal AGZ-a i Državnog arhiva u Zagrebu. Ivan Srebrenić — 600 —