ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 601

IZ ARHIVA U VARAŽDINU Uprava Arhiva u Varaždinu koliko je s jedne strane nastojala postići što više na redovitim poslovima arhivske službe, prikupljanja, sređivanja, te naučne obrade historijske dokumentarne građe, toliko je s druge ruku pod ruku s podružnicom arhivskih radnika poduzimala sve moguće, a da bi ova institucija zadobila što dostojnije mjesto u našem društvu. To se je nastojalo ostvariti s jedne strane okupljanjem zainteresiranih kulturnih i javnih radnika oko Arhiva i njihovim primanjem u svojstvu vanjskih članova u podružnicu arhivskih radnika, a s druge strane pak čitavim nizom opće društvenih aktivnosti samoga Arhiva i članstva podružnice. U okviru takvih nastojanja dosta je toga ostvareno. Ponajprije već broj od 14 vanjskih članova podružnice, kraj 8 redovitih, govori o uspjelom okupljanju onih najzainteresiranijih kulturnih i javnih radnika oko Arhiva. Zatim redovito upriličavana mjesečna predavanja u čitaonici Arhiva u prisustvu pedesetak slušača, dosta česta predavanja u sindikatima i ustanovama van Arhiva pred brojnim krugom interesenata, prigodne tematske izložbe arhivalija uz takva predavanja, velike povremene tematske izložbe u Varaždinu uz znatan broj posjetitelja, sudjelovanje s arhivalijama na izložbama drugih ustanova, nekoliko oblika suradnje Arhiva i škole, pomoć Arhiva omladini, ustanovama, ili organima vlasti u datim prilikama, pomoć Arhiva Radničkom sveučilištu u Varaždinu, te dosta često povezivanje Arhiva sa širokim slojem građana i naroda uopće preko članaka u štampi, to su oblici aktivnosti Arhiva i podružnice u Varaždinu na opće društvenom planu. Već primjerice teme kao »Zdravstvene prilike u varaždinskoj prošlosti«, »Historijat školstva u Varaždinu«, »Arhiv općine Varaždin, te administracija i notarijat od XIII.

—XIX. stoljeća«, »Problem Andrijinog varaždinsog privilegija iz godine 1209«, »Kada i kako je grad Varaždin u Srednjem vijeku stekao kmetove i odnos grada kao vlastelina prema tim njegovim podložnicima«, »Počeci radničkog pokreta u Varaždinu«, »O arhivskim fondovima Arhiva grada Varaždina, njegovom historijatu, značenju u povijesti za naš narod za razdoblje od 1209—1945 «, »Kako sam pronašao arhiv starogradske varaždinske općine i značenje otkrića te komune za našu historiografiju«, »Varaždin-središte pošte za Hrvatsku i dio Ugarske u feudalizmu (1758—1848)«, »Arhiv u Zadru, na Rijeci, njegov postanak, fondovi i posebno značenje istih za historiju Istre i Kvarnera«, »Postanak kršćanstva i njegova uloga u feudalizmu«, »Mitraizam-religija-suparnik kršćanstva potkraj robovlasničkog poretka«, »Ekonomski razvoj Varaždina i njegovi privredni odnosi sa širim susjedstvom od XIII.

—XX. stoljeća«--, »Razvitak trgovine Varaaždina i participiranje u njoj trgovaca Grka iz Makedonije u XVIII, stoljeću«, »Narod Podravine i Zagorja u NOB«, »Djelatnost ceha kirurga, brijača i kupalištara u Varaždinu prema cehovskim pravilima iz 1557. godine«, »Razvoj arhivov in arhivske službe v LR Sloveniji«, »Radnički pokret u svijetu i kod nas, te stvaranje KPJ«, »Odjeci Oktobarske revolucije kod nas«, »Manufakture i počeci industrijalizacije Varaždina 1740.—1918.« govore, da su predavanja bila dijelom arhivističko-paleografskog karaktera, dijelom opće arhivskog, a pretežnim dijelom iz historije ovoga kraja, bazirane na arhivskim dokumentima i naučnoistraživačkog radu na njima. Posebnu zanimljivost toj formi rada,