ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 599

do kraja 1958. god. izdanje i petog sveska. Časopis sistematski objavljuje najvažniju, dosad neobjelodanjenu i neproučenu arhivsku građu riječke i istarIZ ARHIVA Prvom izložbom »10 godina Arhiva grada Zagreba« dan je pregled fondova u arhivu, koji su prikupljeni kroz 10 godina njegova opstanka. Priredba izložbe velik je problem za mladu arhivsku ustanovu, koja ima ogromni neproučeni materijal. U takvom slučaju često građa odlučuje o temi, umjesto da se na temelje odabrane teme prikupe odgovarajući dokumenti. Na prvoj izložbi AGZ-a legendama su prikazane najvažnije skupine arhiv, fondova, a izložena arhivska građa predočivala je pojedine primjerke njihovih najvažnijih serija. Tako su između ostaloga izloženi iz Gradskog poglavarstva, temeljnog fonda AGZ-a, zapisnici sjednica, izvješća gradske Uprave, materijali popisa pučanstva 1857., nacrti građevnog odjela, kao Kamenita vrata iz 1877., nacrt tramvajske pruge iz 1892. Među materijalima ustanova bili su sjednički zapisnici Banskog stola iz 1852., knjiga intabulacija 1845.—49. Zemljišnog knjižnog ureda. Izvješća najstarijih škola, Arhigvmnazije iz 1777., Kaptolske pučke škole iz 1848./9., Školske spomenice Vrapčanske i Gornjogradske pučke škole predstavljali su građu školskih arhiva. Među glavnim knjigama i bilancama novčanih zavoda i poduzeća vidjeli smo Prve ulagače iz 1846. Prve hrvatske štedionice, glavnu knjigu Zagrebačke ledane iz 1905. i bilancu Jugoslavenskog Standard Vacuum Oil Company iz 1935. To je uglavnom bila registraturna građa, koja je već postala sasvim mrtva ili više ne služi dnevnoj praksi. ske prošlosti, zatim donosi kraće izvorne radnje i inventare pojedinih svojih arhivskih fondova. Dr. M. Zjačić GRADA ZAGREBA Međutim AGZ prikupio je i stariju arhivsku građu, od koje su bili izloženi primjerci cehovskih diploma iz XVII. st., plemićkih diploma Turopoljaca iz XVI. i XVII. st,, pojedina pisma istaknutih ličnosti kao Petra Zrinskoga Nikole Tommasea i Ljudevita Gaja. Iz zbirke »stampata« izložen je règlement Marije Terezije za Vojnu Krajinu iz 1747., proglas maršala Marmonta iz 1809. i Perzcelov proglas na Hrvate iz 1848. Na zidovima izložbene dvorane vis jele su originalne mape Franciscejskog katastra iz 1821., mapa Gornjeg grada iz 1862., plan zagrebačkog groblja Mirogoja iz 1882. Iz priručne • arhivske biblioteke izloženi su primjerci rijetkih knjiga, kao I najznačajnija štampana djela, koja govore o gradu Zagrebu. Sudbina gradskog arhiva i registrature u 2. pol. XIX. i poč. XX. st. prikazana je zapisnicima sjednica gradskog poglavarstva. Fotografijama ilustrirano je spašavanje napuštenih arhiva iz podruma ili tavana zgrada i njihovo prenošenje i smještaj u spremišta AGZ. Ovom svojom izložbom AGZ je upoznao širu javnost, s kojom građom raspolaže i kakve je vrste ta građa, te je htio upozoriti na potrebu njezina čuvanja. Druga izložba »Pokreti radnika u Zagrebu u doba Oktobarske revolucije« priređena je u okviru proslave 40. godišnjice Oktobarske revolucije, a u vezi s obavezom, koju je preuzelo na sebe Društvo arhiv, radnika Hrvatske 1 njegove podružnice. — 599 —