ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 508

Ne ulazeći u raspravljanje, kakvi treba da budu arhivski ulazni dokumenti, spomenut ću samo, koje podatke oni treba da sadržavaju u pogledu daljeg rada na sređivanju građe u arhivu. Potrebno je znati, gdje je građa nađena, na jednom ili više mjesta, i u kakvom stanju, da li sređena, nesređena ili razasuta. Nakon njezina preuzimanja i upisa u akvizicijsku knjigu može se izraditi kartotečni popis prema podacima iz akvizicijske knjige. Taj u stvari ima samo praktičnu vrijednost, jer je spretniji za rukovanje i služi kao pregled nad onim, što je ušlo, kao evidencija ulaza onome, koji će kasnije nastaviti rad na daljem sređivanju građe. Sređivanje Osnovni uvjet, da se može prići sređivanju arhiva školstva, jest poznavanje strukture školstva uopće, kao i pojedinih vrsta škola. Kolikogod mi poznavali današnju organizaciju školstva, to nam još uvijek ne će biti dovoljno kod sređivanja građe školskih fondova. Današnje stanje rezultat je ranijeg razvitka, i taj razvitak prije svega moramo upoznati. Potrebno je poznavanje osnovnih podataka o organizaciji školstva i pojedinih vrsta škola, o sadržaju njihova rada i o školskoj administraciji. Oni su doneseni u zakonima za pojedine vrste škola, u naredbama o ustrojstvu i o nastavnom programu, te pravilnicima i propisima za administraciju. Te podatke prikupit ćemo iz općih djela o školstvu, službenih glasnika prosvjetnih organa, zbirki školskih propisa i iz priručnika za školsku administraciju. ... Poznavanje svih tih propisa omogućit će nam pravilnu podjelu fondova unutar skupine školstvo i točan raspored građe po serijama unutar svakog fonda. Prema razvojnoj strukturi školstva kroz zadnjih 100 godina podjela školskih fondova u AGZ izgledala bi ovako: osnovne škole, šegrtske škola, građanske škole, stručne škole, učiteljske škole i gimnazije. Svaku pak vrstu podjelili bismo na javne, privatne i konfesionalne škole. Ovom prilikom moramo naročito istaknuti, da pristupanje k sređivanju arhivskih fondova bez poznavanja njihove strukture donosi vrlo loše posljedice za arhivsku ustanovu, jer ne će postojati jedan određeni sistem kod sređivanja, pogotovo kad je građa ulazila u arhiv pod najrazliČitijim stupnjevima registraturne sređenosti. U popisu pak nesistematski sređene građe ne će postojati razlika između predmeta i serija. Za sređivanje svakog školskog fonda pojedinačno potrebno je još prethodno znati točne podatke o osnutku i eventualno prestanku djelovanja određene školske ustanove, kako i zbog čega je došlo do osnivanja ustanove, odnosno do prestanka njezinog rada, i kakav je bio njezin položaj u sistemu državnih ili kojih drugih ustanova. Kod škola se ponekad postavlja problem godine osnutka, napose kod onih, koje su u početku bile nesamostalne i nalazile se pod upravom druge škole, a kasni— 508 —