ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 507

SREĐIVANJE ŠKOLSKIH ARHIVA U ARHIVU GRADA ZAGREBA Ivan Srebrnić Zadatak je ovog prikaza, da bude samo nacrt kako se vrši tako opsežan posao, kao što je sređivanje, a rezultat je dosadašnjeg rada na građi školstva i proučene literature u vezi s građom. Ovdje će se iznijeti neki principi i metodska uputstva u onom cjelokupnom procesu sređivanja od ulaza građe u arhiv, preko primarnog sređivanja, zatim škartiranja i obradbe do inventara. Da prikaz ne bude samo teoretski, uneseni su najpotrebniji podaci, zgodni primjeri i postavljani su problemi. Sve se pak temelji na činjenici, da imamo posla s novom i najnovijom građom, pa će tretiranje problematike školskih arhiva značiti u nekim stvarima ulaženje u opću arhivsku problematiku ostale moderne građe. Ulazak građe u arhiv Arhivi škola su prije svoje pohrane u AGZ* ležali kod ustanova, u kojima su nastali, ili kod njihovih nasljednika. Već je Prvi, a napose Drugi svjetski rat dokazao, da to njihovo mjesto ne pruža nikakve sigurnosti. U ratovima školske zgrade redovno okupira vojska, pa su ih donekle smatrali vojnim objektima. Sigurnost starijih školskih arhiva također je ugrožena zbog češćih upravnih promjena i s time povezanih seoba, pri čemu je građa svakako djelomično stradala. Stoga se nametala stalna potreba, da se školski arhivi koncentriraju na jednom mjestu i tako sačuvaju od daljeg propadanja. Taj je zadatak na širem području grada Zagreba izvršio AGZ. Građa je ulazila u arhiv na način uobičajen u arhivu, t. j. preuzeta je po primopredajnim zapisnicima, zatim je upisana u akvizicijsku knjigu i prema njoj su napravljeni kartotečni popisi. Akvizicijska knjiga je službena knjiga arhivske ustanove, kojom se evidentira ulazak materijala — a nikako joj ne pripada naziv »ulazni inventar«. Pod pojmom inventara u arhivistici obuhvaćen je rezultat dugog rada na sređivanju, škartiranju i obradi građe, za razliku od jednostavnog shematiziranog popisa građe sa svim netočnostima u pogledu sadržaja, datuma i količne. S još manje opravdanja mogu se »ulazni katalozi« izrađeni na temelju spomenutog »ulaznog inventara«, proglasili zbirnim inventarima i pomagalima arhivskom osoblju i naučnim radnicima, a u stvari sadržavaju spomenute netočnosti prepisane na četiri vrste kartica (po skupinama, po fondovima, te kronološki i lokacijski po fondovima), od kojih svaka sadržava iste podatke. 1 * Arhiv grada Zagreba 1) Lisac A. Ljubomir, Ulazak arhivskog materijala u arhiv i izrada ulaznog inventara i kataloga. —Arhivist, Beograd 1954, sv. 2., str. 102. — 507 —