ARHIVSKI VJESNIK 1. (ZAGREB, 1958.)

Strana - 283

naš, reci Degiuliu. Da bi ovi ljudi odmah gore pisali i upozorili na veliku beštiju, koja dolazi (u fraku!! pomisli malo!!), te istaknu, da ih je kolonija emi- • granata umolila za preporuku. Takovim pismima poduprt, puno će porasti moje preporuke u Lond/onu/ i Petrogradu. U Petrograd može se još i pisati. U London bi najbolje bilo odmah brzojaviti. Ali ne propustiti ni jedno ni drugo. I smij se kolikogod hoćeš, nećeš opet nikad toliko koliko se ja smijem ovim budalaštinama, ali potrebnim. Pošlji mi o tome brzojav na Steeda. Adresa: Steed, editor »Times«, Holland Park. Lansdowne House, London, A možeš i preko Poslanstva, još bolje, šifriranim brzojavom, čiji ću sadržaj ja moći razumjeti. Možeš i pisati, list do Londona treba 6 dana. Ja ću pak izvršiti sve ono što imam zabilježeno u notesu. Razumiješ? No glede naših protektora, ako ovi praznici božični, koji vele kod njih traju do 6. I., budu odnijeli dosta vremena, to ću učinit koliko sad mogu, jer glavno je da se u Petrogradu vidi situacija, dok je na vrijeme. BILJEŠKE (1) Aleksandar Aleksandrovič Giers, ruski poslanik u Crnoj Gori (2) savjetnik ruske ambasade u Rimu , 14 Rim, 24. XII. 1914. Dr. Ante Trumbić Franu Supilu o razgovorima s ruskim poslanikom Giersom, s engleskim historičarom Seton-Watsonom, s Potočnjakom i s braćom Buxton, kao i o stanju u zemlji i o jugoslavenskom pitanju. Pismo Ovih dana govorio sam sa Giersom vrlo dugo. Ti mu nisi davao važnosti, jer nisi valjda s njime zašao malo dublje. Kako se meni čini, taj' je čovjek od najveće važnosti za naše pitanje. Iz dugog našeg razgovora proizlazi ovo, što je vrlo potrebito da znadeš osobito kad pođeš u Petrograd. Saveznike vodi jedna velika humanitarna kulturna ideja, u kojoj su svi s oduševljenjem složni i koja je tako velika da će oni doprinijeti bilo koje mu drago žrtve i stoga moraju da pobijede i pobijedit će. Jedino ta je ideja kadra da se nadoknadi sve neizmjerne žrtve ovoga rata, a zove se mir, koji će biti osiguran za vrlo dugo vrijeme čovječanstvu. Da se taj mir osigura treba dati svim narodima slobodu i sve uvjete zdrava i redovita života. Sva pitanja, koja su kadra da smućuju mirno življenje u budućnosti, bit će iz temelja izrezana. Europa će se preporoditi u pravom smislu riječi i socijalna revolucija moći će da se normalno razvija bez trzavica i potresa. Maleni, neslobodni narodi dobit će slobodu, ali im Europa neće nametnuti forme njihovih nutarnjih uredaba, oni će to urediti svaki u svojoj kući po svojoj volji i prema svojim potrebama. Što se Slavena tiče, koji nisu slobodni, dobit će državnu slobodu, a to posebice vrijedi za nas Jugoslavene: Srbe, Hrvate i Slovence. G/iers/ poznaje točno sve naše prilike, sve naše posebne mentalitete. On je bio u Trstu generalni — 283 —