Bács megyei püspöki körlevelek, 1930
— 5 — No. 301. Excerpta e nova lege scholari publicantur. II. Zakon o narodnim školama od 5 decembra 1929 godine. §. 1. Narodne škole su državne ustanove, čiji je zadatak: da, nastavom i vaspitanjem u duhu državnog i narodnog jedinstva i vjerske trpeljivosti, spremaju učenike za moralne, odane i aktivne članove državne, narodne i društvene zajednice ; da šire prosvjetu u narodu neposredno i posredno saradnjom sa kulturnim ustanovama za narodno prosvjećenje. §. 7. Narodne škole su : osnovne škole i više narodne škole. Narodne škole su i zabavišta, škole za nedovoljno razvijenu i defektnu djecu i ustanove, koje služe općem narodnom prosvjećivanju : analfabetski tečajevi, škole i tečajevi za domaćice, privredni tečajevi, higijenski tečajevi i slično. §. 8. Osnovna škola traje četiri godine (prvi, drugi, treći i četvrti razred), a viša narodna škola za djecu koja su svršila osnovnu školu pa do navršene četrnajste godine takođe četiri godine (prvi, drugi, treći i četvrti razred). Za svih ovih osam razreda školovanje je obavezno. §. 9. Za djecu kojoj državni jezik naše Kraljevine nije maternji može se uz osnovnu školu otvoriti pripravni razred. On se ne računa u propisani broj godina obaveznog školovanja. Upis u pripravni razred nije obavezan. §. 28. Gdje općina nema podesnog zemljišta, može ga nabaviti putem izvlačenja (eksproprijacije). §. 43 Vjerska nastava je obavezna za sve priznate vjeroispovijesti. Vjeronauku predaju svećenici ili učitelji dotične konfesije, prema želji roditelja. Svećenik vjeroučitelj mora biti državljanin Kraljevine Jugoslavije. Gdje se roditelji odluče da vjeronauku predaje učitelj, ali nema učitelja iste vjeroispovijesti koje su i učenici, vjeronauku će predavati svećenik, a gdje nema ni jednih ni drugih, vjeronauku će predavati druga pogodna lica. Vjeroučitelje-svećenike postavlja Ministar prosvjete iz reda kandidata predloženih od nadležne vlasti dotične konfesije, nagradu im određuju i plaćaju mjesne vjerske općine ili sami roditelji. Isto ovo važi i za druga lica koja u nedostatku svećenika i učitelja predaju vjeronauku. Vjeroučitelji-svećenici, radi zadobijanja potrebne pedagoško metodske spreme polažu naročiti vjeroučiteljski ispit. Vjeroučitelje-svećenike i druga lica van učiteljskih i svećeničkih krugova koji predaju vjeronauku Ministar prosvjete će na predlog banske uprave razriješiti dužnosti, ako njihov rad u školi ne odgovara pedagoško metodskim načelima, ili njihovo držanje u školi i van nje nije u skladu sa općim ciljevima narodnih škola. Nastavni plan i program iz vjeronauke propisuje Ministar prosvjete po saslušanju Ministarstva pravde. §. 46 Ako u mjestu postoje odjeljenja, odnosno škole sa nastavnim jezikom državnim, a uz to i posebna odjeljenja ili škole sa nastavnim jezikom druge koje narodnosti, moraju djeca državnoga maternjega jezika pohađati osnovnu školu s državnim nastavnim jezikom ; djeca druge narodnosti i jezika mogu, po volji roditelja, pohađati odjeljenja s državnim nastavnim jezikom mjesto odjeljenja svog maternjeg jezika. Djeca jedne narodne manjine ne mogu polaziti školu druge narodne manjine. U mjestima gdje ima djece narodnih manjina školi obavezne, koja po svome broju ne mogu imati nastavu na maternjem jeziku, moraju ta djeca polaziti školu s državnim nastavnim jezikom. §. 47. U svima narodnim školama nastavu izvode državni nastavnici i oni moraju potpuno vladati državnim jezikom. To važi i za vjeroučitelje. §. 50. Vaspitanje muške i ženske djece je zajedničko. Gdje prilike dopuste, imaju se odvojiti muška i ženska djeca u zasebne muške i ženske škole ili u zasebna odjeljenja. §. 68. Učenici ne mogu biti članovi udruženja na vjerskoj osnovi, niti udruženja koja bi ma u kom vidu smetala vjerskoj snošljivosti ili bila protiv državnog ili narodnog jedinstva Srba, Hrvata i Slovenaca. §. 69. Osim čisto školskih svečanosti u- čestvovanje učenika može biti samo u onim javnim svečanostima i javnim časovima, koji
