Bács megyei püspöki körlevelek, 1930
6 imaju opće državno ili opće nacionalno značenje ili su u uskoj vezi sa školom. §. 81. Svi nastavnici moraju se vladati u službi i van službe onako kako dolikuje o- brazovanim ljudima i vaspitačima omladine i naroda. Učitelj je dužan davati primjer građanske, vjerske, političke i kulturne trpeljivosti. Zato on ima izbjegavati sve akcije privatnog i javnog, naročito čisto političkog, karaktera, koje mogu dovesti do ove netrepljivosti. Toga radi učitelji ne mogu biti ni članovi organizacija koje su ma u kome pogledu štetne po ciljeve narodnih škola (§. 1.), niti se zanimati poslovima koji se ne slažu sa učiteljskim pozivom. Za vršenje drugih takvih poslova, osim učiteljskih, moraju oni prethodno tražiti odobrenje od Ministra prosvjete. §. 114 Školski upravitelj vrši naročito ove dužnosti: nadzirava rad i vladanje nastavnika i vjeroučitelja u pogledu dužnosti iz §. 1. ovog zakona i prema potrebi opominje na ispunjavanje dužnosti u smislu odredaba ovog zakona. §. 164. Izuzetno od §. 1. ovoga zakona privatne narodne škole koje budu postojale na dan stupanja na snagu ovog zakona moći će i dalje postojati, ako se najdalje za 4 mjeseca poslije stupanja na snagu ovog zakona u svemu saobraze njegovim propisima. Izbor nastavnika privatnih narodnih škola podleži odobrenju Ministra prosvjete. Nove se privatne narodne škole ne mogu otvarati niti postojeće iz mjesta u mjesto premještati. §.168. Ministar prosvjete će zatečene stalne postavljene vjeroučitelje (katehete) ra-> sporediti na službu tamo gdje su u smislu §, 43. najpotrebniji,- a oni zadržavaju pravo, koje im po zakonu pripada. Vjeroučitelji, koji nisu stekli pravo na penziju po zakonu o činovnicima i ostalim državnim službenicima gradjan- skog reda od 31. jula 1923. godine, biće otpušteni iz službe. Zakon o srednjim školama od 31. augusta 1929. godine. §. 1. Zadatak je srednje škole da skladno razvije sposobnost učenika, da dá više opće i nacionalno obrazovanje, da vaspita moral i karakter, stvori disciplinu rada i svijest o zadacima života i o socijalnim i gradjanskim dužnostima, da učenike osposobi za lakše i uspješnije napredovanje u docnijim pozivima i za stručno i naučno usavršavanje na visokim školama i univerzitetima. §. 5. Srednje su škole državne ili samoupravne. Privatnih srednjih škola ne može biti. Ministar prosvjete može zabraniti rad u svima školama i kursevima (tečajevima) za spremanje privatnih učenika srednje škole, kad god to zahtijevaju školski ili državni interesi. §. 9. Svaka državna srednja škola ima svoju školsku teritoriju koju odredjuje Ministar Prosvjete. Samoupravne srednje škole. §. 15. Samoupravnim tijelima može se odobriti da otvore i o svome trošku održavaju potpune ili nepotpune srednje škole. Otvaranje biva Kraljevim Ukazom na predlog Ministra prosvjete. I za ove srednje škole, u pogledu na školske zgrade, namještaj, knjižnice, učila i unutrašnje uredjenje, nastavni plan i program, vrijede iste odredbe kao i za državne srednje škole. §. 16. Direktor i nastavnici oblasnih, sre- skih i gradskih srednjih škola moraju imati iste kvalifikacije kao i direktor i nastavnici državnih srednjih škola. Izbor direktora i nastavnika u ovim školama vrijedi kada ga odobri Ministar prosvjete. Vrijeme koje direktor i nastavnici provedu u ovim školama, ako docnije stupe ili se vrate u državnu nastavničku službu, smatraće se kao provedeno u državnoj službi u istom zvanju. Za ove srednje škole ne vrijede ograničenja o minimalnom broju učenika. (§. 7.) 0 vrijednosti svjedočanstva ovih škola odlučuje Ministar prosvjete. §. 21. U svima srednjim školama služit će se samo onim udžbenicima i nastavnim sredstvima koja odgovaraju propisima zakona o udžbenicima. §. 58. Niži i viši tečajni ispit (ispit zrelosti), dopunski i privatni ispiti polažu se samo u državnim srednjim školama. §. 60. Privatni ispiti polažu se jedino u državnim srednjim školama i to samo u mjesecu junu. §. 67. Učenici svake srednje škole mogu obrazoviti udruženja u cilju intelektualnog, moralnog, estetičnog i zdravstvenog usavršavanja, ali nikako na osnovi plemenskoj ili vjerskoj. Rad ovih udruženja stoji pod stalnim nadzorom školske uprave. Pravila udruženja odobrava Ministar prosvjete, na predlog nastavničkog savjeta. Osim ovih svojih udruženja učenici srednjih škola ne mogu biti članovi nikakvih drugih društava sem podmlatka Društva Crvenog Krsta. §. 70. Ministar Prosvjete staraće se da u svima srednjim školama bude srazmjeran broj profesora po strukama i da ih bude najmanje onoliko koliko ima razreda i razrednih odjeljenja.
