Bács megyei püspöki körlevelek, 1929
Nr. 2884. Nova lex de festis fori. — 34 suito, ratum habuit et adprobavit: illudque in festo praefatae S. Margaritae Mariae Alacoque, Virginis, sub ritu duplici, die 17. octobris quotannis recolendo, ab universo Clero saeculari et regulari adhiberi decrevit; etiam fixe translato et reposito in diem decimum sextum ejusdem mensis festo semiduplici S. Edwigis, Viduae. Mandavit demum ut Kalendario universali in novis editionibus Breviarii et Missa- lis nec non Martyrologii Romani, hujusmodi festum cum supradictis Officio, Missa et Elogio respective inseratur. Contrariis non obstantibus quibuscumque. Die 26. junii 1929. C. Card. Laurenti S. R. C. Praefectus. A. Mariani, Sec- retarius. L. S. Suboticae, die 16. septembris a. 1929. Na predlog predsjednika ministarskog savjeta i ministra unutrašnjih djela Nj. Vel. Kralj je propisao i proglasio ZAKON 0 PRAZNICIMA, koji glasi: § 1. U dane državnih praznika, u nedjelje, na svoje vjerske praznike, označene u §-u 3. i na praznik svoje krsne slave državni službenici ne moraju biti na dužnosti, osim u slučajevima, koji su zakonom izuzeti. § 2. Državni praznici su rodjendan Njegovog Veličanstva Kralja i Dan Ujedinjenja. § 3. Vjerski praznici državnih službenika u smislu §-a 1. su ovi: 1. za pravoslavne: Badnji dan, Božić (dva dana), Bogojavljenje, Sveti Sava, Veliki Petak, Uskrs , (drugi dan), Gjurdjevdan, Spasovdan, Sveti Ćiril i Metodije, Duhovi (drugi dan), Us- penje Presvete Bogorodice (Velika Gospojina) i Sveti Nikola ; 2. za rimokatolike: Božić (dva dana), Nova Godina, Bogojavljenje (Sveta Tri Kralja), Sveti Josip, Spasovo, Uskrs (drugi dan), Brašančevo (Tijelovo), Petar i Pavao, Sveti Ćiril i Metodije, Velika Gospa, Svisveti i Bezgrješno Začeće Blažene Djevice Marije; 3. za grkokatolike: Badnji dan, Božić (dva dana), Bogojavljenje (Sveta Tri Kralja), Veliki Petak, Uskrs (drugi dan), Spasovo, Sveti Ćiril i Metodije, Duhovi (drugi dan) i Bezgrješno Začeće Blažene Djevice Marije; 4. za evangelike: Božić, Veliki Petak, Spasovo, i praznik reformacije ; 5. za muslimane: Ramazanski Bajram (tri dana), Kurbanski Bajram (tri dana), Mevlud i Prvi Muharem (Nova Godina); 6. za jevreje: Pasha (prva dva dana i poslednja dva dana), Jom Kipur (jedan dan) i Sevuot (dva dana). § 4. Na državne praznike i nedjelje po pravilu u državnim nadleštvima, zavodima i ustano- vima ne vrši se redovan rad. Od 9 do 11 sati dežurni službenici vršit će hitne neodložne poslove. Na vjerske praznike, pobrojane u §-u 3. državna nadleštva, zavodi i ustanove vršit će prema propisima svoj redovan rad sa službenicima, koji taj dan nemaju svoj vjerski praznik. Ako u sastavu nadleštva ne bi bilo službenika druge vjere, ili ih ne bi bilo u dovoljnom broju, da se drži redovan rad, postupat će se kao što je propisano za državne praznike i nedjelje. Starješina će rasporedjivati po redu državne službenike u nedjelje i prazničke dane. U hitnim i neodložnim slučajevima državni službenici vršit će svoju dužnost u svako doba bez obzira na odmor i praznik. § 5. Na Vidov-dan držat će se u bogomoljama kao i dosada spomeni junacima izginu- lim u ratovima. § 6. Ministar pravde propisat će uredbom one dane, koji se imaju smatrati kao praznici u smislu Zakona o uredjenju redovnih sudova, Zakona o gradjanskorn, i krivičnom sudskom postupku, Mjeničnog i Čekovnog zakona, kao i drugih zakona, u kojima su za praznike vezane izvjesna pravna dejstva, no na te dane sudsko osoblje redovno će raditi, kao i redovno, ako te dane nisu državni ili vjerski praznici po ovomu zakonu. § 7. Sa nedjeljom izjednačuju se u pogledu rada u nadleštvima oni praznički dani, ukoliko pojedine varoši po starom običaju slave svoga patrona i to ako se na taj dan obustavlja opći privredni rad. U protivnom slučaju taj dan se izjednačuje sa vjerskim praznicima, pobrojanim u §-u 3. Potrebna uputstva davat će nadležni veliki župani. § 8. Propisima ovoga zakona u pogledu rada državnih nadleštava u nedjelju i praznicima ne dira se u one propise, koji važe za rad državnih saobraćajnih, poštanskih, telegrafskih i telefonskih ustanova, carinskih nadleštava, državnih privrednih ustanova i komandi vojnih jedinica, zavoda i ustanova za policijsku i finansijsku struku, policijskih agenata, sudskih apsana, kaznenih i sličnih zavoda, bolnica i drugih zdravstvenih ustanova i škola i misija u inostranstvu. U koliko takovih propisa dosada nema, nadležni ministri se ovlašćuju, da ih donesu. § 9. Na dan državnih praznika mogu se isticati na zgradama samo državne zastave. U te dane moraju se istaći državne zastave na svim državnim i samoupravnim nadleštvima kao i na zgradama ustanova javnopravnog karaktera, a u varošima i varošicama svi vlasnici zgrada dužni su istaći državne zastave. § 10. Ovaj zakon stupa u život i dobiva obaveznu snagu kad se obnaroduje u „Službenim novinama“. Od toga dana gube snagu svi zakonski i drugi propisi, koji se u pogledu uredjenja rada u državnim nadleštvima, zavodima i ustanovama protive propisima zakona, osim onih, o kojima je rečeno u § 8. Suboticae, die 6. octobris a. 1929.