Baranyai történetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1990/1991. (Pécs, 1992)

Tanulmányok a nemzetiségtörténet köréből - GERHARD SEEWANN: A magyarországi németek fejlődése. A nyelv és a tradíciók megőrzésének lehetőségei

RAZVOJ NIJEMACA U MAĐARSKOJ MOGUĆNOSTI SAČUVANJA JEZIKA I TRADICIJE GERHARD SEEWANN Raspad habsburške monarhije g. 1918.njemačku manjinu u Mađarskoj Kraljevini doveo je u sasvim nov položaj. Pad jedne takve dinastije koja je vjekovima služila kao garancija jedinstva medu nacijama, podjela Kraljevine između 4 zemalja nasljednika i one revolucije do kojih je došlo nakon raspada, izazvali su takav val politizacije koji je sa sobom povukao sve društvene slojeve, i sasvim se uočljivo raširio duž nacionalnih odnosno etničkih granica. To su sve odlučujući faktori onog procesa koji je od njemačke nacionalne manjine u Mađarskoj formirao takvu društvenu grupu koja je u procesu organiziranja napuštajući dosadašnju seljačku izolaciju prepoznala svoju etniCko-nacionalnu pripadnost i svoj indentitet. Agresivno, a ponekad Cak i neprijateljsko ponašanje mađarske države prema novoformiranoj grupi još je više ubrzao taj proces formiranja, jer je ta manjina prvi put za vrijeme svog dvijestogodišnjeg boravka prepoznala potrebu da se bori za saCuvanje svog etničkog indentiteta i za svoja prava. Njemačka manjina u Mađarskoj sada je prvi put u svojoj historiji izvršila svojevrsnu izmjenu uloga u svom samoopredeljenju, kako u društvenom tako i u političkom ponašanju, ukoliko je od dodata uhodane prakse stigla do samoizražaja pa makar i putem rezistencije, odnosno od strpljivog podanika političkog objekta stigla do političkog subjekta državljanina, koji se bori za svoja prava. Taj proces društvene i političke emancipacije njemačke manjine u Mađarskoj koji do danas još nije završen, od samog početka nije se odvijao glatko, već je bio protkan prkošljivim pokušajima preloma, razdora, samoprevare, razočarenja, progona i samoizražaja. Jedna od osnovnih karakteristika tog procesa su osobito nepovoljni i ograničeni uslovi razvoja, tojest krajnje tijesan prostor kretanja koji je vladao u slučaju te manjine i u periodu do i iza 1945. godine. O periodu do 1945. trebamo spomenuti slijedeće: onaj proces što počinje u drugoj polovini 30-ih godina, -u vremenima kada je njemačka manjina u Mađarskoj dvostruko iskorištena ne samo u službi nacionalsocialisticke politike već i u službi mađarske revizionisticke politike- povezan je nerazdvojno sa dalekosežnom ideologizacijom svakog djelića njegovog života. Ta ideologija nazvana nacionalsocializmom pojavila se pred suvremenicima kao neki oblak zavijen u maglu, pokrivajući cio njihov horizont, iza kojeg se krila vlastohlepna politika obje države: i Njemačke i Mađarske. Samo malo njih je vidilo kroz tu maglu i malo ih je raspolagalo s dalekovidnošcu državnika. Takav bio je grof Istvan Bethlen koji je u svom memorandumu od 14. januara 1939. upućenom guverneru Horthy-u nagovjestio, da u sluCaju političkog sudara između Njemačke i Mađarske postoji opasnost da će se njemačka manjina izmrviti između dva mlinska