Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1980. (Pécs, 1981)

TANULMÁNYOK ÉS DOKUMENTUMOK BARANYA MEGYE NEMZETISÉGEINEK TÖRTÉNETÉRŐL - Szerb-horvát nyelvű összefoglaló: Gorjánác Rádojka

resuje za mađarsku muziku, sa osobitom pažnjom na problematiku njene prozo­dije. Dezső, Vargha: Podaci o historiji Pečujskog pevačkog društva (1902-1949). Autor je u prvom delu svoje studije, u periodu između 1847-1902. pratio histo­riju ovog najstarijeg i najznačajnijeg pevačkog društva Pečuja kao i njihovo učešće na svečanostima priređenim na trgu ispred katedrale (1933—1940). U sada prikazanom periodu delatnosti društva stižu do vrhunca slave u svojoj historiji: posle dodeljene druge nagrade 1912. godine na zemaljskom pevačkom fesiivalu u Sopronu; dodeljeno im je najveće priznanje: Kraljevska nagrada, naj­viša nagrada koju građanski pevački hor može uopšte da dobije. Rukovodstvo i agilni članovi pevačkog društva u prvim decenijama našeg veka uložili su dosta truda da bi pridobili naklonost publike i gradske vlasti. Istaknuti rukovodioci i dirigenti društva bili zu : János, Szuly; Jenő, Borsy; József, Pikler, Aladár, Tóth; József, Kiss, odnosno Lajos, Haksch; Vilmos (Zoltán), Zupancsics; László. Agócsy; Oszkár, Várhalmi; Albert, Vész; Dezső, dr. Boldis. Zahvaljujući njihovom trudu, pored povremene nezainteresovanosti publike, ne­discipline pojedinih članova, svetskog rata i okupacije i pored svetske ekonomske krize za društvo se uvek čulo šta više, uvrstilo se u najpoznatije horove. Čvrsto uspostavljene veze je negovalo sa Filharmonijskim društvom u Pečuju, sa Pečujskim građanskim pevačkim društvom Gutenberg, sa Pevačkim društvom ,,Bu­đenje" (Ébredés) Mađarskih železnica, sa Pevačkim društvom kožare kao i sa osta­lim društvima u gradu. Neposredno posle osnivanja, učlanjuje se u društvo odličan tenorista Ká­roly, Hoffer, kasnije i dirigent i rukovodilac često preobraženog ženskog hora. Postiže zapažene uspehe i kao nastavnik muzike. Posle smrti u spomen na njega su bili organizovani omladinski pevački koncerti a kasnije koncerti takozvane Pe­vačke omladine. II poglavlje Studije i dokumenti o historiji poljoprivrede u Baranji za vreme feudalizma i kapitalizma Géza, Kiss: Poglavlja iz osamdesetogodišnje historije Verskog zadužbinskog dobra u Vajslou (Vajszló) (1767-1848). Rad autora prikazuje osamdesetogodišnje privređivanje dobra u Vajslou, zatim sela tog vlastelinstva u periodu od njenog postavljenja u zadužbinu pa do oslobodi­lačke borbe. Uvod studije daje nam karakterističnu sliku o svetu podravinskih močvara u 18 veku, zatim nas upoznaje sa historijom uređenja, strukture is uprave imanja za vre­me samostalne uprave a kasnije pod upravom pečujske komore (pod vladavinom Josipa II), a na kraju prikazuje njen rad pod upravom Pečvarske agronomijske giavrve službe (Pécsváradi Gazdászati Főtisztség). Sa posebnom podrobnošću ističe alodialno privređivanje, koje se pojavljuje u drugoj polovini 18. veka. Alodij je bio nesrazmerno nizak. Dalje ističe beriva kmetova i tendencije za modernizacijom imanja. Veće poglavlje posvećuje regalnim prihodima gazdinstva, u prvom planu podrobno prikazuje regalne prihode Ormánsága, dobivenih ribolovom.

Next

/
Oldalképek
Tartalom