Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1978. (Pécs, 1979)
ÖSSZEFOGLALÓK - Szerb-horvát nyelvű összefoglaló a kötetben szereplő munkákról (Barics Ernő)
Autor je izvršio kritičku ocjenu ogromne građe. Pročitao je i lokalizirao nazive sela navedenih u dokumentima od kojih več sada mnogi egzistiraju samo kao toponimi. Tim je radom autor prikupio i vrlo korisnu građu za planirani Leksikon zavičajne povijesti županije Baranje, a rad je značajan i po tome što može poslužiti i kao dio osnove pri opisu povijesti naselja u poturskom vremenu. Ne smijemo smetnuti s uma da je studija bogata i građom za povijest narodnosti. Značajni su podaci koji se odnose na posljednji period turskog gospodstva. Slijedeći rad istog autora nosi naslov „Podaci o formiranju vlastelinstva Batthyány u županiji Baranji". I ova studija sadrži podatke značajnih izvora. U konskripciji pisane na njemačkom jeziku 1700 g. navedena su ona sela vlastelinstva Batthyány od kojih je formarino prvo vlastelinstvo Batthyányijevih u županiji Baranji. Prvi dio popisa sadrži opis sela i procjenu broja stanovnika dok je drugi kraći dio izvadak istog. Istraživanja razdoblja između 1687—1701 autor završava studijom „Pučanstvo i imanje vlastelinstva Batthyány g. 1701". Carska dvorska komora 1700 g. predaje grofu Ádámu Batthyány dio naseljenih i nenaseljenih sela i pustara. Godine 1701 je završeno popisivanje tih dobara. Taj je dokumenat od velike vrijednosti prije svega zato što sadrži mnoge podatke za istraživanje povijesti narodnosti. Večinu hrvatskog i srpskog stanovništva naseljenog na ovim imanjima čine novi doseljenici koji su tijekom 80—90-ih godina 17 stoljeća naselili ove krajeve. Značajan prilog za povijest doseljavanja Srba daje László Szita u studiji „Povratak Srba u županiju Baranju u godinama poslije Satmarskog mira". Proučavanje broja stanovništva na koncu 17 i početku 18 st. anticipira važne rezultate o kretanju broja pripadnika narodnosti u odnosu na broja mađarskog stanovništva. U ovoj studiji se daju novi podaci i zaključci o problematici doseljavanja (povratka) Srba. Autor svoju pažnju usredotočuje utjecaju specifičnih političkih prilika na kretanje broja narodnosti. Koji su razlozi bježanja Srba između 1704—1709 g., odnosno kako se odvijao njihov povratak. Szita izdvaja zakonomjernosti koje se naziru koncem 17 i početkom 18. st. u imigraciji i unutrašnjoj migraciji stanovništva. Ponašanje odnos i uloga Srba u Rákóczijevoj borbi prilikom pohoda na teritoriju Prekodunavlja se prikazuje u svjetlu detaljne analize političkih prilika uoči izbijanja Rákóczijevog oslobodilačkog pokreta. Koji su bili objektivni uzroci suprotnosti? Koja je uloga habsburškog dvora u stvaranju i podgrijavanju suprotnosti između ovdašnjih Srba i Mađara? Razumije se da, na brojna pitanja zbog kračeg obima studije nemoguće je dati iscrpni odgovori. Glavni cilj autora je da mnogostranom analizom kračeg historijskog razdoblja ugradi ovu vrijednu arhivsku građu u nj. Studija dokumentira i činjenicu da su oni Srbi koji su prešli preko Drave i preživjeli kurucki rat u Slavoniji vratili se poslije Satmarskog mira u vrijeme učvršćene vladavine Habsburgovaca u ista mjesta gdje su i ranije živjeli. Nje, bivše saveznike ponovo su naselili nova vlastela koja su dobila ta imanja za vjernost i zasluge prema dvoru. Dakle, novi srpski doseljenici iz 1690-ih godina su bili oni koji su bježali 1704 i vratili se ponovo u ista sela 1711, 1712, 1713 g. Značajna je konstatacija autora po kojoj iz sela nastanjenim Hrvatima i Srbima bježali i poslije se vratili samo Srbi. Hrvatske etničke grupe obično ne dolaze u sukob sa kunićima, pa prema tome nemaju ni razloga da bježe, štoviše, srpske graničarske trupe prilikom upada na područje županije Baranje nisu opljačkale i opustošile samo mađarska naselja već nisu poštedjele ni hrvatska. Najvažnije uzroke suprotnosti između Srba i Mađara prije i poslije oslobodilačke borbe je u mnogome uspjelo raščistiti. Od ovih najvažnija je nacionalna politika bečkoga dvora. Srpska su sela, naime, uživala vjerske i porezne privilegije dok ih ostala naselja
