Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1977. (Pécs, 1979)

VÁROSTÖRTÉNETI TANULMÁNYOK 19 — 20. SZÁZAD - Szerb-horvát nyelvű összefoglaló (Barics Ernő)

bavljenje zanatom ne smatraju pri marnom forrnom i izvorom obogacivan­ja vec ustedjeni novae ulazu u kupovinu vinograda, oranica i slienih nek­retnina. Naime majstori u poodmaklim godinama napustaju zanat, pre­pustajuci radionicu sinovima ili zetovima. Bio je rijedak slucaj da obrtnik zapocinje sa industrijskom djelatnoscu kapitalistickog karaktéra. Za razliku od zanatlija u trgovistima i selima koji su se zaposljavali u obr­tu napustajuci rad u poljoprivredi u pecuskom drustvu obrtnika-slicno stan­ju u svim kraljevskim slobodnim gradovima- manja je bila integraciona mo­bilnost. Majstori su se obieno generacijama po objema lozama bavili istim ili slienim zanatima. Tom se cinjenicom i moze tumaciti zatvorenost pecus­kih cehovskih majstora prema strancima. Majstori se bore protiv unutrasnje i vanjske konkureneije na taj nacin da su poostrili kriterije izgotovljenja uzorka remek-djela koje su radili kalfe i time ih sprecavali da masovno postanu majstori. Isto tako sprecavaju djelovanje fus-majstora. Brane se i cuvaju od trgovaca a i posebno od trgovaca 2idova. Ogradjivanje grad­skih cehovskih majstora od svojih kolega na selu i manjim gradicima dovo­di ih u sukob dosta cesto sa plemickom varmedjom. Majstori pecuskih ce­hova u borbi protiv konkurenata uglavnom uzivali su podrsku gradskog magistrata. Centralne vlasti i uprava se pak striktno pridrzavaju cehovskih pravila i u odnosu na obaveze cehova i u odnosu na obaveze gradskih vlasti. Gyula Erdödi: Odabrani arhivski izvori o pecuskim i baranjskim cehovi­ma iz razdoblja njihove krize 1848-1872" Ovaj kraci prilog autora smatra korisnim urednik kao dopunu sinteze da­tu u radu Géze Eperjessyja. U izboru urednik se vod'o koncepcijom prema kojoj nuzno je publiciranje domunata u prvom redu arhivskih i izvornih koji potvrdjuju cinjenicu da cehovi u to vrijeme zbog strukture svoje ne odgo­varajuju suvremenim potrebama i prohtjevima. Dokumenti rasvjetljavaju put kojim je ova znacajna organizaciona forma industrije sa velikom prosloscu i tradicijama iz feudalnog ekonomskog sis­tema morala proci u prvim decenijama industrijske strukture sa slobodnim kretanjem. Zapravo mozemo na plastican nacin pratiti znakove raspadanja feudalne ekonomske strukture u vecini objelodanjenih dokumenata. Lajos Nagy i Antal Fetter objavljuju rad pod naslovom: ,,Stari osobni bu­nari u Pecuhu". Studija je dokumentarnog karaktéra zajedno sa zbornikom podataka iz povijesti sistema snabdjevanja grada vodom. U prvom dijelu rada nakon pregleda povijesti opskrbljivanja grada Pe­cuha vodom, autori su sastavili zbornik podataka o osonim bunarima u Pecuhu. Govori se o iskopavanju bunara, o njihovom razvoju, unistavanju, o vlasnicima, kretanju vodarine itd. Studija pruza vrlo korisne podatke za historiju topografije grada. Topografski opisi izvora vode, prvih vlastitih bu­nara, koristenje zajednickih bunara, funkcioniranje vodovodnog sistema Je­su glavna pitanja koja preokupiraju autore. Glavni ci Íj ove publikacije je sastavljanje takvog zbornika podataka koji moze posluziti povjesnicarima u pisanju i sastavljanju monografije grada Pecuha.

Next

/
Oldalképek
Tartalom