Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1977. (Pécs, 1979)

VÁROSTÖRTÉNETI TANULMÁNYOK 19 — 20. SZÁZAD - Szerb-horvát nyelvű összefoglaló (Barics Ernő)

Pomenuti rad pored rezultata korisnih zbog otkrivanja naucne gradje u prvom redu za povijest, sluzi i jednom drugom vrlo znacajnom prakticnom zadatku. Rijec je o tome da rad dostavlja masu egzaktnih podataka za suvremena terenska istrazivanja u gradu radi otkrivanja katakomba, jama i supIja sto se u velikom broju nalaze pod gradom. I ovaj rad potvrdjuje da se arhivska istrazivanja u znacajnoj mjeri mogu primijeniti u obavljanju velikog broja prakticnih zadataka. Na osnovu dokumentacije prilozene uz rad, pomocu te studije, odnosno prilozene dokumentacije mogu se izvrsiti instrumentalna mjerenja katakomba, jama, suplja, spilja koje su izgubile svoj ranijufunkciju i namjenu (bunari, kanali itd) Podesna je dokumentacija i za otkrivanje onih jama pod gradom o kojima se donedavna nije znali. József Madas: „Nazivi ulico u centru Pecuha" Madas takodjer ispituje historijska pitanja topografije Pecuha. U radu se daje, zapravo, historijski pregled postanka naziva ulica te se navode oni izvori i dokumenti pomocu kojih se lijepo moze pratiti promjena naziva ulica u 18. i 19. stoljecu. Autor u abecednom redu nabraja ulice koje su se nalazile unutar srednjevjekovnih gradskih zidina i lokalizira sve otkrivene nazive ulica do 1804g. Tocno navodi datum postanka i izvor, dokumenat iz kojeg je crpio gradju. Predmet proucavanja su i razlozi zbog kojih dolazi do promjene u nazivu ulica. Ispituje i ekonomske, drustvene uzroke pomenutih promjena ulica. Posebna vrlina studije je sto podacima dokazuje i pokazuje da se najduze cuvaju nazivi ulica koje su dobile naziv po kakvoj geografskoj osobini terena, mjesta ili po narodu. Mnogo se brze mijenju nazivi ulica vezanih za koju licnost ili politicki dogadjaj. U dodatku autor je napravio i opis naziva ulica u tri periferijska dijela grada, odnosno navodi nazive ulica izvan gradskih zidina cime se upotpunjuje slika srednjevjekovne cestovne i ulicne mreze grada, gradske jezgre. András Kovács: „Privotna trgovacka srednja skola Porges". Predmet ove studije je jedno znacajno podrucje povijesti obrazovanja. Trgovacka skola Porges se moze tretirati kao veoma zanimljiv pokusaj i preteca kasnije izgradjene mreze skola za pripremu trgovaca. Skola formirana po uzoru na slicne ustanove u Aradu, Debrecinu, Temisvaru, Székesfehérváru a na inicijativu Edea Porgesa u to vrijeme odigravaju vrlo znacajnu ulogu. One su naime postale kao direktna potreba uslijed kapitalistickog razvoja u pomenutim gradovima. Unatoc tome, adekvatno mjesnom gradjanskom mentalitetu i kontradiktornostima razvoja skola se suocavala cesto sa velikim poteskocama. Kao privatna skola prirodno da je dobijala i minimalnu drzavnu potporu i pornóé mjesnih vlasti. Trebala je, naime da podmiri kadrovske potrebe ne samo u zupaniji Baranji vec u cijelom dijelu istocnog Prekodunavlja. Radila je skola kao institut s dómom, pa je imala mnogo pitomaca i iz Slavonije. Ova je skola sa internatom radila sasvim do g. 1908 kada je potpala pod strucnu upravu grada te je grad upravljao i financirao skolu.