Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1976. (Pécs, 1976)

ÖSSZEFOGLALÓK - Mohács város története (Szintézis a tanulmányok alapján: Szita László) Ford. Szerb-horvát nyelvre: Josip Kovacic

elemije znanosti", kandidat je historijskih nauka, historicar ekonomije. Studija joj spada u onaj tip mikroistrazivanja u kakvim tipovima historical ekonomije nastoje — pored ispitivanja specifienosti unutar jednog naselja — otkriti i dublje niti njihova razvoja. I njezina studija ,,Stanje mohacke industrije u svjetlu statistickih podataka (1876—1942)" spada, dakle, u spomenutu vrstu radova. Mohac ima povoljan polozaj na Dunavu, pa ga je to vec vrlo rano ucinilo trgovackim sredistem. Razvojem kapitalizma, a gubljenjem prioriteta trgovackog prometa, industrija i u Mohacu — kao i u drugim znacajnijim naseljima sto se nalaze na obalama Dunava (npr. u Győru) — preuzima glavnu ulogu u ekonomskom zivotu naselja. Unutarnju strukturu industrije predstavlja nam autorica na osnovu podataka iz ukinuca cehovskog zakona 1872. godine, pa zatim iz procjene 1876. godine. Prema tim podacima, najrasireniju industrijsku granu predstavljala je u to doba industrija odjevnih artikala; znacajnu ulogu je imala prehrambena industrija, a i obrada gline i kamena dolazi do izrazaja u nekoliko ciglana sezonskog karaktéra. Godine 1900. napravljen je prví izdiferenciraniji popis stanovnistva, pa prema sluzbenim statistickim podacima, koji rezultiraju iz godine provedena popisa, 21% mohackog stanovnistva zivi od industrije. 10 godina kasnije taj odnos pokazuje vec 25,6%. To predstavlja imponirajuci razmjer u odnosu prema podrucju citave zupanije. Historijsko istrazivanje o strukturi industrije izmedu 1876. i 1910. godine, medutim, pokazuje da su joj kljucne tocke ostale iste (industrija odjevnih predmeta, prehrambena industrija, obrada gline i kamena). Ali je upadljiva koncentracija unutar industrije. Prvi svjetski rat je zakocio razvoj industrije u Mohacu. Prema podacima iz popisa stanovnistva za 1920. godinu, postotak onih koji zive od industrije spada na 21,9%. Unutar same industrijske strukture, medutim, malo se sto mijenja. Svjetska ekonomska kriza, koja je izbila 1929. godine, ne prolazi neopazeno ni mimo Mohaca. Prema podacima iz popisa stanovnistva za 1930. godinu, ponovo se uocava pad broja onih sto zive od industrije (21,5%), ali je porast pokazao broj sluzbenika (68,9%). Ekonomska kriza je uzrokovala propast u prvom redu malih poduzeca. Prema podacima iz obrtnicko-industrijskog adresara za 1937. godinu, izlazi na vidjelo da, u dósad gotovo konstantnoj strukturi industrijskih grana.u prvi plan izbija drvna industrija, a u pozadinu se potiskuje obrada gline i kamena. Relativno visok nivo usluznich djelatnosti (10,7%) pak pokazuje to da se Mohac sve vise urbanizira. Ukupna vrijednost proizvoda tvornicke industrije Mohaca iznosila je svega 5,4% od proizvodne vrijednosti baranjske zupanije (u mohackim je tvornicama radilo 2% masina i 6,4% elektricnih motora), a uzrok tome je lezao velikim dijelom u doista naglom razvoju zupanijskog centra, tj. Pecuha. Obrti su, naprotiv, i dalje zadrzali u Mohacu znacajnu ulogu; veci broj majstora stjece struenost u inozemstvu (u Becu, Berlinu, Parizu, i Münchenu). Dvije studije iz treceg poglavlja ovog sveska omogucuju nam uvid u povijest uptave u gradu Mohacu. Gábor Kopasz pazljivo prati formiranje gradske samouprave od XVlll—XX stoljeca. Buduci da su mu na raspolaganju bili arhivski spisi iz 1742. godine, to od tog vremena u detaljima predstavlja samoupravno poslovanje u privilegiranom trgovistu Mohacu. Kako se razvijao po broju stanovnika i blagostanju, tako je nastojao da od vlastelina izvojsti sto vise samoupravnih prava, koja je postepeno sticao po ugovorima (transactio), a osim ovih su mu odredena prava granatirale i kraljevske odredbe (resolutio). I tako je jednostavnim parniœnjem postigao status privilegiranog trgovista (oppidum privilegiatum), iz kojeg su se mogli ulagati prizivi na vlastelinski sud. Vlastelin je samo prilikom izbora nosilaca sudske casti kandidirao tri, a kasnije cetiri osobe izmedu kojih su birani sudac, zamjenik suca i prisjed-