Baranyai helytörténetírás. A Baranya Megyei Levéltár évkönyve, 1976. (Pécs, 1976)

ÖSSZEFOGLALÓK - Mohács város története (Szintézis a tanulmányok alapján: Szita László) Ford. Szerb-horvát nyelvre: Josip Kovacic

elrúgom mjestu. 1828. godine susrecemo se s majstorima u skoro 40 obrtnickih grana, a ti su majstori jos uvijek ujedinjeni u cehove. Medu njima se istice loncarski ceh. Jedan dio tih obrtnika radi za potrebe kmetova, a drugi za sajmove. Tek rijetke podatke nalazimo o bavljenju obrtom izvan cehovskih udruzenja, jer su takve oblike djelatnosti sprecavala vlasteoska prava. Godine 1845. grad je brojio 8.985 stanovnika slozena sastava s obzirom na narodnosti. Krajem 1820. ima 44,3% Madara, 46,3% Juznih Slavena (Raca i Sokaca), 9,4% Nijemaca. Nastojanje urednika oko toga da se predstavi ekonomski razvoj i kretanje stanovnistva u Mohacu tijekom razdoblja od 16. do 19. stoljeca rijesio je prilog ci j i je autor Margit Baranya, a pod naslovom ,,Kretanje mohackog stanovnistva i njegovo ekonomsko stanje u drugoj polovini XIX stoljeca". Kroz dva oveca poglavlja upoznajemo se s problematikom terne ovog rada. Prvo poglavlje skirica slijedece problème u razvoju populacije: Faktican porast stanovnistva. Narodnost, spol, zivotna dob, obiteljsko stanje, vjera, obrazovanost, zanimanje, podjela po profesiji. Drugi dio sadrzi jedno jedino veliko cjelovito poglavlje: ,,0 ekonomskom stanju mohackog stanovnistva". U torn se poglavlju autorica bavi mjesnim parcelama, stambenim cdnosima, obradivanjem vrtova i vinograda, uzgojem voca, gospodarenjem na livaclama i pasnjacima, kao i gospodarenjem sumama. Ukratko, bavi se privredivanjem u kojem je glavna djelatnost oranje i sijanje, te uzgojem stoke. Ispitivanje razvoja u XIX stoljecu pokazalo je kako su se znatno povecale obradene povrsine u neposrendnoj blizini grada, kao i na toku. U oisto vrijeme sve vise raste broj onih koji su liseni moguenosti gospodarenja na vlastitoj zemlji, pa se pretvaraju u agrarni proletariat. Prvo, a ujedno i glavno poglavlje ove zbirke studija ogledalo se — analitickom metodom — u dva glavna pitanja, s obzirom na razdoblje od 1526. godine do pocetka XX. stoljeca: pazljivo nastoji pratiti gradsku privredu i kretanje stanovnistva. Prilozima i studijama, sto se nadovezuju jedna na drugu, trudili smo se da damo doprinos istrazivanjima o razvoju madarskih trgovista. Vidljivo je kako Mohac od srednjeg vijeka svim silama nastoji da se odrzi u ravnotezi, te da se oslobodi ispada vlasteoske moci — a to mu je pocesto i uspijevalo. Imao je povoljne geografske, socijalne i ekonomske uvjete da se razvije u grad, ali taj razvoj je, s jedne strane, sprijecila turska najezda, a, s druge pak strane, feudalna potcinjenost — i to u tolikoj mjeri da je ostao na razini oppidum-a. Drugo poglavlje ovog sveska ispituje, slicno kao sto nalazimo i u prvom poglavlju, tj. analitickom metodom, razvoj obrta i industrije od XVlll do XX. stoljeca. Prezentiraju se historijske skice o obrtu i robnom prometu s kraja feudalnog razvoja, uz osvrt na veliku tradiciju cehovskog obrta kao i na dva industrijska pocluzeca kapitalistáké epohe, a na kraju se — uz pomoc historijske statistike — razmatra razvoj mohacke industrije u doba procvata konkurencije i monopola. István Taba, u studiji ,,Obrt i trgovina u Mohacu 1786. godine", daje sliku o razini obrta u trgovistu kroz jednogodisnji poprecni presjek. Grof Ferenc Széchenyi, administrator Josipa II, odredio je u prvoj polovini 80-tih godina XVlll stoljeca da treba ispitati - prema odredenim upitnicima — stanje obrta, trgovine i poljoprivrede u zupanijama: Baranya, Somogy, Tolna, Srijem i Virovitica. Krajem 1785. i. pocetkom 1786. obavljen je u torn smislu popis za baranjsku zupaniju („Descriptio Physico Politico Topographico Comitatus Baranyensis), koji se danas cuva u rukopisnoj zbirci „Biblioteke Széchenyi". István Taba je prvi koji ispituje taj neobicno vrijedan izvor. S obzirom na godinu koja je istaknuta u naslovu, za trgoviste Mohac dobivamo podatke koji u prvom redu sluze osvjetljavanju njegova ekonomskog zivota, a ti su podaci jednim dijelom popraceni originalnim tekstom, a drugim su dijelom predoceni precizim komentarom samog autóra. Dva sektora mohackog ekonomskog zi-