A muraközi uradalom gazdasága és társadalma a 17-18. században - Zalai gyűjtemény 68. (Zalaegerszeg, 2010)

Bevezető

nika kmeta - pri čemu je župa u Belici bila gospodar svega 6 kmetova sa zemljom).44 Kao što je vidljivo iz navedenih podataka broj kmetova s gruntom premašio je broj slugu, među težacima broj onih bez kuće bio je zanemariv.

Vječiti kmetovi i slobodni seljaci:

U šest distrikta Zaladske županije broj vječitih, neoslobođenih kmetova nadma- šuje broj slobodnih seljaka, a kod nekih posjednika susrećemo da je jedna ili druga kategorija bila karakteristična ali su najčešće posjednici jednako koristili svoje pravo vlasti nad vječitim kmetovima a i oslobođenim kmetovima. Na primjer na prostoru kotara Lövő u mjestima Belatincima (posjed grofa Juraja Csákyja) kmetovi su izuzev jednog-dva slučaja neoslobođeni kmetovi. Ova je tendencija bila opća pojava na svim posjedima kompaktne cjeline, međutim na primjer među kmetovima obitelji kneza Esteházyja koji je u županiji vladao u više od 80 mjesta podjednako se pojavljuje slobodan kmet i vječiti kmet.

Međimursko vlastelinstvo obitelji Althan bilo je još takav kompleks posjeda u jednome bloku. Oslobođene seljake pronašla sam u popisima ukupno 18 sela a u 11 mjesta živjela je zajednica mješovita sastava vječitih kmetova i slobodnih seljaka, no u selima su pretežito bili vječiti kmetovi.45 Tomu je razlog bio vjerojatno, da iako je do 18. stoljeća uslijedila smjena posjednika zato su kmetovi odavna živjeli na istome mjestu, naslijedili su svoj status kmeta skupa s njihovim kmetskim gruntom i nametima.

Način obavljanja usluga (urbar, običaj, contratus) i kakovost (porez u prirodi ili novcu, tlaka):

Na tri mjesta porez je plaćan prema urbaru, a na jednom mjestu vlastela je bila jedino obitelj Althan, na druga dva mjesta skupa s drugima. Na 24 mjesta (od toga u 21 mjestu posjednik je bila samo obitelj Althan) bio je contractus, a uobičajen način plaćanja bilo je plaćanje poreza sukladno običaju što se može povezati sa statusom vječitoga kmetstva. Kao što je vidljivo i iz priložene tabele u većini mjesta kmetovi su imali obvezu obavljanja tlake bez obzira na vrstu obveze službe, znači neovisno o tome jesu li porez plaćali po urbaru, prema običaju ili cont- ractusu. Kmetovi naselja koji su obveze plaćali prema contractusu uglavnom su se služili arendom, to jest davali su samo gotovinu. U dva slučaja postoji primjer za plaćanje gotovine s tlakom (Mihaljevec Inferior- Donji Mihaljevec, Mursko Središče — Muraszerdahely). Kmetovi tih naseobina s contractusima uglavnome su oslobođeni seljaci, a na nekim mjestima su stanovali mješovito vječiti i slo44 Vidi tablicu.

45 Vidi tablicu.

47