A muraközi uradalom gazdasága és társadalma a 17-18. században - Zalai gyűjtemény 68. (Zalaegerszeg, 2010)

Bevezető

1672. i 1720. godine koristi međutim isto i kao podatke Međimurskog urbara13 sačuvanog iz 1638.g. kao i podatke regnikolarnog popisa iz 1720. godine. Monumenta Zrínyiana donosi povijesne izvore na latinskom jeziku a i fusnote isto su na latinskom. Uvodi su napisani na njemačkom jeziku. István N. Kiss objavio je još dvije studije s međimurskom tematikom s naslovima: Vojnici plemići, vojnici kmetovi na vlastelinstvu Zrinskih u Međimurju, te Poljoprivredni gradovi međimurskog vlastelinstva.14

Također dragocjene izvore o feudalnome imanju Zrinskih među kojima i međimurskom iz 1672-73.g. objelodanila je Rajka Modrić ali je njena uvodna studija manje dubiozna. Najveći je nedostatak što nije zabilježila arhivske oznake povijesnih izvora.15 Autori Monumente Zrínyiane više su Modrićevih izvora identificirali i publicirali. Svakako valja napomenuti monografiju Karla Zrinskog o Čakovcu koja je zapravo jedina samostalna prerada u svezi s našom tematikom16 a također i knjigu Ferenca Gönczija s naslovom Međimurje i njegov puk.17 Tijekom naših istraživanja uveliko nam je pomoglo da smo se bile u prilici oslanjati na podatke iz knjige urednika Ferenca Maksayja i Ibolye Felhő, a za koju je poglavlje o povijesti napisao János Búzási.18

Geografski i opći upravni položaj vlastelinstva

Međimurje, na njemačkom Murinsel, latinski Insula, Insula Muraköz, hrvatski Međimurje, kao geografski pojam znači područje koje se prostire između rijeka Mure i Drave, a prostire se u dijelu između povijesne Ugarske i Štajerske a nekoć je pripadalo Zaladskoj županiji. Veličinu mu je Schwartnerova statistika 1809.g. odredila nal6 četvornih milja koju je István N. Kiss preračunao u 881,136 km2.19 Danas podaci dostupni preko interneta spominju veličinu prostora između 730- 750 km2. Stanovništvo Međimurja bilo je hrvatsko, u manjem dijelu slovensko i mađarsko. U svojem putopisu objavljenom u Beču 1796. Domokos Teleki o tome kraju piše ovako: „Dio Zaladske županije koji se prostire između rijeka Mure i Drave na granici Štajerske naziva se Međimurje te čini kotar jedne specifične varmeđe. Ovo je doista lijepa zemlja: jedan njen dio sa štajerske strane brdovit je i pod šumama a drugi se krajolik sastoji od plodnih žitnih oranica, livada i polja, a ta polja su okićena drvećem i prekrivena su niskim raslinjem. Brojna su u njemu sela i nalaze se veoma blizu jedni drugima. Velika je napučenost te rječne ade naime prostor joj obuhvaća šesnaest milja a ipak

13 MOL NRA 1445/7.

14 N. Kiss 1983., kao i N. Kiss 1995.

15 Modrić 1974.

16 Zrinski 1905.

17 Gönczi 1895.

18Maksay 1990., odnosno Felhő 1970. 362-371.

48 Schwärmer 1809. Tom. I. 336.; N. Kiss 1991.13.

37