Inventar fonda Pomorska oblast za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci 1870-1918 (Rijeka-Kaposvár, 2011)

Gradivo

Uspješno može istraživati taj fond i onaj tko se bavi poviješću osiguranja. Budući da je Pomorska akademija spadala u nadležnost Pomorske oblasti, nalazimo puno podataka o tom zavodu. Akademija je obrazovala pomorce i pomorske oficire. Bogati su spisi o povijesti nautike i povijesti stručnog obrazovanja u toj školi. Želimo skrenuti pažnju stručnjacima, istraživačima, povjesničarima na to, da se u ovom fondu nalaze i spisi o povijesti javnog zdravstva te o karanteni u Martinšćici. Dokumenti gradnje, održavanja, adaptacije, uređenja, sve je to u spisima. Gotovo svake godine možemo čitati izvještaje austro-ugarskog konzula o raznim oboljenjima, epidemijama iz cijeloga svijeta naslovljene na zdravstvene vlasti riječke luke. Kada smo počeli sređivanje fonda Pomorske oblasti u lipnju 2001. godine spoznali smo njegovo stanje, izmiješanost spisa i nedostatnost pomoćnih knjiga. Mislili smo da nećemo uspjeti, da nećemo moći srediti i kasnije dati na korištenje taj fond. Smatrali smo da su spisi, to vrijedno gradivo zbog nesređenosti potpuno neupotrebljivi. Kroz sređivanje primijetili smo da se za vrijeme djelovanja Pomorske oblasti njezino poslovanje dinamično povećavalo pa su se također umnožavali i njezini akti. Dok se 1871. godine urudžbiralo samo 3.703 spisa, 1913. godine već 10.092, ali se za vrijeme Prvog svjetskog rata količina spisa smanjila upola.93 Do 31. prosinca 1918. godine nastalo je ukupno 289.826 spisa i toliko urudžbirano.

Naš rad i sređivanje nisu olakšali nekadašnji arhivari. Guverner grof Géza Sza- pary i istodobno predsjednik Pomorske oblasti 1881. godine primijetio je da službenici Oblasti zadržavaju kod sebe službene spise. Zbog toga nije nestalo samo par spisa nego cijeli svježnjevi. Zato je on odredio da se svi riješeni predmeti obavezno čuvaju u pismohrani. Ako je službeniku zatrebao jedan spis, mogao ga je posuditi iz registrature, ali samo na osam dana. Arhivar je imao obavezu da vodi evidenciju o tome, da su predmeti potpuni i da je svaki spis vraćen na svoje mjesto. Sljedeći guverner grof Ágost Zichy 1884. godine također je postrožio čuvanje spisa u pismohrani.94 95 Ah anomalije u rukovanju sa spisima ostale su. „U Radnje vrijeme često se dogodi da spisi nestanu, ne nala^jmo ih ili ne %namo gdje su. Razlog je taj sto arhivari u registraturi imaju puno posla te ne stignu spise urudjhirati i voditi urudžbene zapisnike (sic!). Drugi razlog je da o neriješenim predmetima nitko ne vodi evidenciju. ”93 Budući da je puno spisa nestalo i izgubilo se, ne znamo kako su u početku vođeni poslovnici, kakav je bio sustav klasa (tétel). Kada se Tehnički ured Pomorske oblasti reorganizirao promijenjeni su stari poslovnici koji su se koristili do 1881. godine, i spisi su pregrupirani na „A” i „B” skupinu.96 (To nismo primijetili kod sređivanja!) Prvi službeni poslovnik — koji

93 HR-DARI-0046 pp. 53 IV-1917.; op. 1329-XII 1894.

94 HR-DARI-0046 op. 33-XIIM900., 5163-XIII-1890.

95 HR DAR1-0046 pp. 10887/1885.

96 HR-DARI-0046 op. 5163-XIII-1890. „A“ I. klasa (tétel): personalni spisi Pomorske oblasti, II.: proračun, III.: svjetionici i lučka rasvjeta, IV: morsko ribarstvo, V: konzularni spisi, VI.: muzej i biblioteka oblasti, VII.: ploveči objekti, VIII.: zdravstvo

27