Inventar fonda Pomorska oblast za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci 1870-1918 (Rijeka-Kaposvár, 2011)

Gradivo

poznajemo — izdan je 1893. godine za pomoćne urede Pomorske oblasti.97 Poslije, jer se ništa nije poboljšalo, određena je stroga istraga. Arhivar Ferenc Körmendi u rujnu 1895. godine o svom je radu pisao opširan izvještaj. Sam je radio u registraturi i zbog toga ni uz česte prekovremene satove nije mogao završiti svoj posao. Da posao u registraturi nije bio popularan dokazuje i velika fluktuacija na tom mjestu između 1870. i 1892. godine. U tom se razdoblju dvanaest arhivara promijenilo na poslu s različitim duljinom provedenog vremena. Veliko opterećenje bilo je još i to, što se u jednom desetljeću povećala za 40-50 % administracija Pomorske oblasti a tako i njezini predmeti. Arhivar Ferenc Körmendi u to vrijeme, kada je predao izvještaj, već je tri godine sam radio u registraturi. Po njegovom mišljenju četiri su razloga koji otežavaju rad u pismohrani. Posuđeni spisi bez znanja arhivara vraćeni su. Cesto su uloženi pod pogrešnim brojem, u krive predmete. Arhivar nije bio obaviješten o neriješenom slučaju predmeta. Po njemu, najviše problema uzrokovano je time, što su djelatnici Pomorske oblasti bez znanja arhivara, išli i uzimali spise i predmete iz registra ture. Najveća je pogreška što nisu ni označili odakle su izvaditi te spise. Ferenc Körmendi skrenuo je pažnju voditeljima Pomorske oblasti na to da: ,,u registraturi puno spisa nedostaje. Više puta našao je takve ognahe koje su bivši, pokojni djelatnici, stavili između spisa. To objašnjava tako da su, po njegovom mišljenju, bivši djelatnici posudili piše, razboljeti se i umrli. Spisi su ostali kod njih, a rodbina pokojnika, zbog nepažnje ili neznanja, vidjevši stare, požptjele piše ili ih je bacila ili ih uništila...”98 Zbog izvještaja arhivara pooštreno je uredsko upravljanje i djelovanje u registraturi,99 ali novo pravilo također nije riješilo suštinu problema: i dalje je radio samo jedan arhivar u pismohrani, koji je morao tu veliku količinu predmeta urudžbirati, sređivati, čuvati, nadzirati i izdavati. Kada je Ferenc Körmendi shvatio da neće dobiti pomoć u pismohrani, pozivao se na prekovremene satove i tražio je veću plaću. Pročelnici su, naravno, odbijati njegove zahtjeve,100 ali su oni ipak uroditi nekim plodom. Godine 1897. počelo se sređivati spise u registraturi od početka djelovanja Pomorske oblasti, od 1870. godine. U tom su poslu pomogla dva uredska pomoćnika i jedan nadničar. Za lakše pronalaženje spisa 1895. godine proširen je sustav tetela od 1890.

na moru i u karanteni, IX.: Martinšćica — karantena, X.: zdravstveni prekršaji, XI.: personalni spisi pomoraca, XII.: brodovi, brodske posade, njihovi dokumend, XIII.: prekršaji zakona, XIV: havarije na moru, XV: nesuglasice između brodovlasnika i osoblja, XVI.: lučke i konzularne pristojbe, XVII.: popisi, evidencije brodova, XVIII.: ispiti pomoraca (oficira, zapovjednika itd.), XIX.: kontrole lučkih i zdravstvenih ureda, XX.: spisi Pomorske škole (Rijeka), (Bakar), XXL: potporni fond pomoraca, XXII.: lučka i pomorska redarstva, XXIII.: spisi „Delte“. „B“ I. klasa (tétel): spisi trgovine, carine, industrije, II.: pomorski zakoni, III.: državni podcaj brodogradilištu i plovidbenom poduzeću, IV: luka rafinerije nafte u Rijeci, V: nekretnine pomorske državne riznice, VI.: lučka skladišta, VII.: stadsdke brodskog i robnog prometa, VIII.: uređivanje pomorskog godišnjaka

97 HR-DARI-0046 op. 33-XIII-1900.

98 Isto.

99 Isto., 515-XIII-1900.

100 HR-DARI-0046 op. 4132-XIII-1905.

28