Inventar fonda Pomorska oblast za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci 1870-1918 (Rijeka-Kaposvár, 2011)

Luka i grad

željezničke pruge kraj Save još je više povećan prijevoz roba.61 Putnički promet riječkog kolodvora 1908. godine bio je ukupno 248.114 putnika. Teretni promet željeznice u gradu bio je 2.250.450 metričkih maža (vreća).62 Izvoz se do 1890. godine povećao više od deset puta, zatim je malo stagnirao, kasnije je pao zbog broja brodova.63 Robni promet u luci do 1913. godine porastao je više od dva i pol puta, tako se godišnji robni promet od 800 tisuća tona povećao na 2,1 milijun tona tereta. Po veličini i po prometu riječka luka postala je deseta najveća luka u Europi.64 „Tajna,, je bila u tome da je Rijeka kao lučki i industrijski grad obavljala i sve tranzite Austro-Ugarske monarhije prema istočnim zemljama.65 Između 1886. i 1913. godine riječki lučki promet proporcionalno se povećao isto kao ukupni, globalni uvoz -izvoz. Pomorski promet u Rijeci približno je pokrivao 10% cjelokupnog mađarskog državnog uvoza-izvoza. Uvoz u pomorskom prometu povećao se sedam puta, a izvoz je bio dvostruko veći.66 U riječkoj luci je 1871. godine registrirano 165 jedrenjaka za dugu plovidbu sa 79 tisuća tona kubičnih nosivosti. Veliki brodovi plovili su po Jadranu, Sredozemnom i Crnom moru. U starim brodogradilištima u Rijeci još krajem 60.-ih godina gradilo se 24 jedrenjaka godišnje. U sljedećem desetljeću brodogradnja je stagnirala pa se tako smanjila i gradnja jedrenjaka. U 1877. godini 140 mađarskih brodova plovilo je na dugim linijama, prevozili su razne terete ne samo u Europi i u luke Sredozemlja, nego i u Sjevernu i Južnu Ameriku.67 Godine 1890. od ukupno registriranih samo u riječkoj luci je plovio 71 jedrenjak. Broj parobroda u to vrijeme lagano se povećavao. Ugarsko-hrvatska trgovačka flota 1871. godine raspolagala je samo s jednom parobrodom.68 Ali do kraja 19. stoljeća broj evidentiranih i registriranih brodova kod Pomorske oblasti u Rijeci povećao se na 222 broda, a od toga broja bilo je 46 parobroda. Riječka Trgovačko — obrtnička komora nije bila zadovoljna s potporom ugarskih vlasti u brodogradnji, smatrala je

61 Karaman, 1974/1. 196. p.; Berend T. István: Kisiklott történelem. Közép- és Kelet-Európa a hosszú 19. században. Bp., 2003. História, MTA Törttud. Int. 155.; Komlos, John: Az Osztrák-Magyar Monarchia, mint közös piac. Ausztria-Magyaror- szág gazdasági fejlődése a tizenkilencedik században /Bp./, 1990. Maecenas (dalje: Komlo, 1990) 146. p.

62 Magyar városok statisztikai évkönyve. 1. évf. Szerk. Thirring Gusztáv. Bp., 1912. Fővárosi Ny. (dalje: Thirring) 366. p.

63 Mo. tört. 6/1. 986. p.; Fiume kikötőjének hajózási forgalma az utolsó 70 évben (1814.-1884.) Összeáll., kiad. M. Kir. Tengerészed Hatóság. Fiume, 1855. /1885/. Mohovich Ny.

64 Magyarország története. 7/1. Főszerk. Hanák Péter. Szerk. Mucsi Ferenc. Bp., 1978. Akadémiai K. (dalje: Mo. tört. 7.) 382. p.; A Magyar Korona Országainak 1901. évi külkereskedelmi forgalma Bp., 1902. KSH (Magyar stadsztíkai közlemények. Új sorozat. 3.), 42. p.; A Magyar Korona Országainak 1904. évi külkereskedelmi forgalma. Bp., 1905. KSH (Magyar statisztikai közlemények. Új sorozat. 13.) 44. p.; A Magyar Korona Országainak 1905. évi külkereskedelmi forgalma. Bp., 1906. KSH (Magyar statisztikai közlemények. Új sorozat. 17.) 32. p.

65 Karaman, 1974. 193. p.

66 A Magyar Korona Országainak 1882.-1913. évi külkereskedelmi forgalma. Bp., 1923. KSH (Magyar statisztikai közlemények. Új sorozat. 63.) 4. p.

67 Statisztikai kimutatás a hosszüjáratü magyar hajókkal 1877. január 1-jétől 1878. december végéig tett utazásokról. Fiume, 1878. 2. p.

68 Mo. tört. 6/1. 986. p.

20