Inventar fonda Pomorska oblast za Ugarsko-hrvatsko primorje u Rijeci 1870-1918 (Rijeka-Kaposvár, 2011)

Luka i grad

mađarski je sabor redovito od godine do godine osiguravao financijska sredstva za izgradnju, proširenje i modernizaciju riječke luke. Na saboru su još dodatno izglasali 110,5 tisuća forinta po zakonu od 1878. godine, zakonskom članku XV. i 1. paragrafu.57 Lučku gradnju započela je jedna francuska tvrtka, ali od 1879. godine već su domaći izvođači nastavili. Gradnjom je upravljao Antal Hajnal, inženjer, tehnički savjetnik, voditelj tehničkog ureda Pomorske oblasti. On je kao stručnjak u državnoj službi usmjeravao djelatnike u raznim poslovima. Radovi su tekli u kontinuitetu pa se tome može zahvaliti da je gradnja luke zgotovljena u kratkom roku. Unutrašnji dio luke, temelji rive58, gatovi izgrađeni su čvrsto od isklesanog kamena. Cijelo pristanište, s proširenom lukom Rječine (Fiumara) bilo je 5647 m dugačko. Kod gradnje luke trebalo je nasuti 502.591 kvadratni metar površine zemlje i od lučkog bazena 369.303 kvadratna metra mora. Na gatovima i na tovarištima stajalo je deset čvrstih zgrada, skladišta sa strojevima s tolikim kapacitetom da su mogla nakrcati 2635 željezničkih vagona. Osim toga izgrađena su 23 željeznička skladišta s mjestom za istovar 3625 željezničkih vagona. Paralelno s lučkih radovima završena je izgradnja rafinerije. U to je vrijeme nasipavana i povećavana površina između Mrtvog kanala i Rječine odnosno Delte s dodatnim proračunom od 17,251 milijuna forinta. Poslovi su nastavljeni 1889. godine. Iz državnog proračuna, iz sredstava za radove luke i lučkih skladišta potrošeno je puno više nego što se planiralo. U dvadeset godina u razdoblju od 1872. do 1892. potrošeno je 17,251 milijuna forinti. Proširenje i modernizacija luke nije prestala s tim godinama, prema podacima iz gradiva radovi su trajali sve do Prvog svjetskog rata. S proširenjem luke povećavao se i lučki promet: dok je 1871. godine samo 257 parobroda plovilo i iskrcavalo u riječkoj luci već 1895. godine broj se povećao na 4247.59 Po statističkim podacima u riječkoj luci na početku 1870. godine privezano je 5 tisuća brodova, a 1890. godine pristalo je u Rijeci 11 tisuća.60

Poslije 1873. godine glavna željeznica spojila je Mađarsku kroz Hrvatsku s morem, ali sporedni kolosjeci, sporedne finije još su dugo godina bile u rukama dioničkog društva Južnih željeznica d. d. Tako je na toj sporednoj željezničkoj finiji u Trstu završilo puno robe, ta sporedna finija pomogla je u zaobilaženju Rijeke. Kada je mađarska vlada nacionalizirala jedan dio željeznica, smanjene su vozarine, pojeftinila je vožnja, jeftinije se prevozila mađarska pšenica, brašno, kasnije šećer i slavonska hrastovina do mora. Prevožena su drva iz nekadašnje Vojne krajine, kasnije minerali iz Bosne, i ukrcavani na brodove u Rijeci, kada je završena izgradnja

57 www.1000ev.hu

58 Pristanište, obala.

59 Mo. vm. 182.-184. , 194. p.

60 Mo. tört. 6/1. 986. p.

19