Cseri Miklós szerk.: Dél-Dunántúl népi építészete - A Pécsváradon 1991. május 6-8 között megrendezett konferencia anyaga (Szentendre; Pécs: Szabadtéri Néprajzi Múzeum, Janus Pannonius Múzeum, 1991)
Zarko Spanicek: Az otoki szárazmalom Vinkovác mellett
SUVARA U OTOKU KRAJ VINKOVACA Najbrojnija i najznacajnija vrsta mlina u Slavoniji svakako su bile vodenice. Vec u sredjem vijeku regulira se njihov pravni polozaj, kako to pokazuje statut Grada lloka iz 1525. g. Intenzivniji razvoj seoskih mlinova, osobito vodenica, zapocinje iza oslobodenja Slavonije od Turaka, dakle koncem 17. u prvoj polovici 18. st. zbog povecanih potreba sve brojnijeg stanovnistva, rastucé proizvodnje zitarica, ali i zavisnosti od promjenjhivosti vodostaja, vodenice vise nisu dovoljne. Stoga se u 18. st. sve vise uvode suvare. Prvi put ovi se mlinovi spominju 1698. g., ali nije rasciséeno gdje se nalaze. Tek je prema podatku iz 1737. g. vidljivo da jedna suvara postoji u Osijeku. Uvodenju i sirenju suvara mnogo su doprinijele vlasti na podrucju vojne Krajine u drugoj polovici 18. st. koje su njima htele zamjeniti potocare zbog cijih je ustava i brana cesto dolazilo do poplava. Glavno podrucje rasirenja suvara bila je jugoistocna Slavonija, odnosno okolica Vinkovaca i Zupanje a posljednja od njih sacuvala se u Vinkováckom selu Otoku. U tehnickom smislu, osobitost ovog mlina je njegov pogonski mehanizam kojim dominira veliko drveno kolo promjera 14. m. ono ima izgled i ulogu zupcanika kojeg pokrecu upregnuti konji. Sa kola se snaga prenosi na malo vreteno na cijem je vrhu gornji mlinski kamen koji melje zito. Suvara je bila suvlasnicki mlin veceg broja „ketusa" organiziranih u 9 „redova". Razmjerno svom suvlasnickom udjelu, ketusi su placali odrzavanje suvare, a koristili su je prema svojim potrebama i po redoslijedu dolazenja na meljanu. U mlinu je radio i najamni radnik, progresionalni mlinar, piacán u naturi a mljeo je ketusima. Suvara je, dalke, predstavljala zajednicu vlasnistva a ne zajednicu rada. Time je ona sadrcavala zacetke novih odnosa koje ce razviti tek kapitalizam.
