Országgyűlési napló - 1997. évi tavaszi ülésszak
1997. április 21 (261. szám) - Franjo Tudjman, a Horvát Köztársaság elnökének és kíséretének köszöntése - Franjo Tudjman, a Horvát Köztársaság elnökének beszéde (horvát nyelven) - FRANJO TUDJMAN, a Horvát Köztársaság elnöke:
2389 odgovorni cimbenici ne uzimaju u obzir posljedice takve, na odredjeni prostor ogranicene suradnje i stvaranja jedinstvenih sustava. Izgleda da su zaboravili kako se stvarala danasnja Europska Unija, od Zajednice za ugljen i celik, pa nadalje. Kad bi Hrvatska morala biti unaprijed vezana za balkanski "jugoslavenski lona", to bi tijekom vremena bez dvojbe dovelo do pokusaja politicke integracije. Sto bi takva prethodna integracija - svejedno je li ona eur ojugoslavenska, balkanska ili jugoistocnoeuropska - znacila za Hrvatsku, nije tesko zakljuciti bilo kojem razboritom covjeku. Po svojem geopolitickom polozaju, po citavoj svojoj cetrnaeststoljetnoj povijesti, po svojoj civilizaciji i kulturi, Hrvatska prip ada srednjoeuropskom i sredozemnom krugu u Europi. Politicka povezanost sa Balkanom od 1918. - 1990. samo je kratka epizoda u hrvatskoj povijesti za koju smo odlucni da se vise nikada ne ponovi. Suradnja, zapravo regionalna integracija, kakva nam se predla ze s nasim juznim susjedima kao preduvjet odnosa sa Europskom Unijom, dovela bi do gospodarskog nazadovanja i s vremenom do politicke ovisnosti, sto bi znacilo negaciju svega sto je Hrvatska postigla svojom borbom za tesko stecenu hrvatsku slobodu, demokra ciju, samostalnost i neovisnost. U kakvu se Europu Hrvatska zeli i moze ukljuciti? Najprije treba reci da Hrvatska jest u Europi, gdje je uvijek i pripadala! To vise nije, nadajmo se, Europa sukobljenih i dijametralno suprotnih interesa u kojoj jedna zeli nametnuti svoju prevlast drugoj. Mi zelimo biti dijelom ujedinjene, demokratske Europe, u kojoj ce pojedine clanice ravnopravno uredjivati svoje odnose na dobrobit svojih naroda. Spremni smo prihvatiti rezultate do kojih su zajednicki dosle zemlje Europske Unije u izradi europskih propisa, od Rimskog ugovora do Maastrichta. Odani smo svim demokratskim stecevinama na kojima se osniva europska integracija. No, zelimo da se na Hrvatsku u procesu ukljucivanja u Europu gleda prema njezinim vlastitim dostignucima u razvitku demokracije i gospodarstva, a ne u zavisnosti od stupnja razvitka drugih zemalja u balkanskim regionalnim okvirima. Uostalom, zar bi za interese ujedinjene Europe bilo korisno stvaranje neke nove neprirodne zajednice na ovim prostorima koja bi u sebi nosila zametak novih nesporazuma, nemira i sukoba? Zar nije bolje podupirati demokratski i gospodarski zivot u svakoj od tih drzava na ovom prostoru posebno, no stvarati nove "bacve baruta" koje su u posljednja dva stoljeca nekoliko puta izazvale po zar u Europi? Nepovratno je proslo vrijeme nezrelosti hrvatske politike i trazenja oslonca u stranim dobrotvorima u Europi i svijetu. Hrvatska je mala, odnosno srednja zemlja, ali sa zavidnom civilizacijom i kulturom, s gospodarstvom u usponu, koje je ispr ed vecine gospodarstava zemalja koje su izasle iz socijalistickog drustvenog sustava. Uspostavom svoje samostalnosti i suverenosti, Hrvatska je stvorila osnove da svoju vanjsku politiku vodi u skladu sa hrvatskim nacionalnim i drzavnim interesima, vodeci r acuna o medjunarodnim okolnostima, ali cuvajuci svoje dostojanstvo i ravnopravnost s drugim zemljama, ne podlijezuci hirovima i interesima onih koji joj nisu skloni. Ne prihvacajuci nikakvo formalno ukljucivanje u bilo kakve regionalne balkanske okvire, Hrvatska je u potpunosti spremna na razvijanje dobrih odnosa s cijelom Europom u procesu europskih integracija, i za razvijanje odnosa sa svim drzavama juzno od njenih granica - sto znaci sa balkanskim i jugoistocnoeuropskim - posebno na pojedinim projektima od zajednickog interesa, kao sto su prometnice i energetska infrastruktura i slicno. Danas se Europska Unija nalazi na vaznoj razdjelnici za njezin dalji razvitak. U tijeku je Medjuvladina konferencija, na kojoj se raspravljaju pitanja za nastavak puta jacanja gospodarske, monetarne i politicke integracije. Na Sastanku na vrhu sefova drzava i vlada, koji ce se uskoro odrzati, trebale bi biti donesene zivotno vazne odl uke o ovim pitanjima. Hrvatska ce pazljivo pratiti taj razvitak, napose pitanje tzv. fleksibilnosti, sto bi trebalo omoguciti, ako bude prihvaceno, razlicite
