Képviselőházi napló, 1906. XI. kötet • 1907. junius 21–julius 4.

Ülésnapok - 1906-182

64 182. országos ülés 1907 június %2-én, szombaton. je zeljeznicko ravnateljstvo pod brojem 77200 ovu naredbu (olvassa): Naäi sluzbenici ucinit ce u svam vlastitom ínteresu najbolje, da molbe za jxtrnagjarivanje preziniena glasom nize citiranog pravilnika podnesu redovitim sluzbenim putem kroz zeljeznicko ravnateljstvo. Molbe se imade po niíe oznacenom formularu najjednostavnije sastaviti tim vise, jer nikakova motivacíja za pornagjarivanje nije nuzdna. Primjerak molbe imade ovako glasiti Preuzvisenom g. ministru za unutarnje poslove. Podpisani uslobodjujem se najsmjernije zamoliti da na temelju prilezeéega mogu svoje. Elnök (csenget): Másodszor figyelmeztetem a képviselő urat, hogy a tárgyhoz szólni szíveskedjék. Novoselo MatO : Samo sam ovo htio spomenuti, jer je ova zakonska osnova u svezi s nepravdama, kője se po zeljeznicma pocinjaju pak je i sama ova zakonska osnova jedna nepravda. Elnök (csenget): Az elnöki figyelmeztetést vita tárgyává tenni a házszabály szerint nem szabad. (Helyeslés.) Novoselo Mato: Dakle, gospodo moja, ja cu opet preci na §. 4. sluzbene zeljeznicke pragmatike, koji zahtjeva, da svaki cinovnik, koji se namjesta na zeljeznicama, u Hrvatskoj, mora znati magjarski. Dozvolite, gospodo zastupnici, da vas mi Hrvati zapitamo, na kom temelju ovo trazite, da se mora bas u zakón staviti zahtjev poznavanja magjarskog jezi ka kao kvalifikaeija, da moze hrvat biti namjesten na stanicama u Hrvatskoj i Slavoníji. Jeli vi, gospodo zastupnici, poznajete postojeó drzavopravni odnosaj Magjarske naprama Hrvatskoj ? Jeli vi priznajete onaj temeljni zakón od god, 1868. zak. cl. I ili po vaséin XXX? jeli vi taj temeljni zakón priznajete ? Ako vi taj zakón priznajete za temeljni zakón, koji uredjuje odnosaje izmedju Hrvatske i Magjarske, onda vi upravo na temelju tóga zakona gubite pravo da ovaj §., koji je ovdje naveden u sluzbenoj zeljeznickoj pragmatici, smijete ovako formulirati, jer se protivi tom temeljnom drzavnom zakonu, na kojem pocivá drzavno ustrojstvo. Ja cu vam to dokazati jasnim slovom zakona i to ponajprije §§. 56. i 57., jer na temelju ovib paragrafa imade jedino hrvatski jazik pravo u kraljevini Hrvatskoj, § 56 glasi (olvassa): »TJsvem kolikom obsegu kraljevinah Hrvatske iSlavonije sluzbeni jejezik hrvatski koli u zakonodsostvu koli u sudstvu i upravi.« Dakle zakonodavstvo uprava i sudstvo to sve mora biti hrvatski. A sada da,vidimo sto kaze zakón u zajednickim uredima.§. 57.nagodeglasi (olvassa): »Za organe zajednicke vlade ustanovljuje se takodjer Hrvatski jezik sluzbenim jezikom unutar granica kraljevina Dalmacije Hrvatske i Slavonije.« Dobrovics Milán: De nem a magyar államvasutnál! Markos Gyula : A közigazgatásnál! Novoselo Mato: Dakle, gospodo, iz ovih a paragrafe najme iz §§. 56. i 57. temeljnog zakona, koji i vi priznajete temeljnim zakonom drzavnog ustrojstva, proizlazi jasno i nedvoumno, da je na teritoriju kraljevine Hrvatske bilo u kojem mu drago uredu, ili u autonomnom ili u zajednickom, jedino i izkljucivo sluzbeni jezik hrvatski — dakle onda mora biti i na zeljeznicama. Pogrjesno je stoga, sto je u ovu zakonsku osnovu stavljeno, da na hrvatskim zeljeznicama mora vladati jezik magjarski. Da ova logicna konsekvencija ne moze uzmanjkati to nam jamci § 9 temeljnog zakona. § 9 temeljnog zakona stavlja zeljeznice medju zajednicke poslove, a po § 57 mora biti kod zajednickih poslova sluzbeni jezik hrvatski. To se ne moze pobiti, gospodo! Evo, poslusajte, ne cu sve citati, da ne budem pre dug § 9 dakle véli (olvassa): »Svim kraljevinam krune ugarske zajednicki poslovi su nadalje: novcarstvo, kovani novac i bankarstvo, itd, a onda pri kraju, evo, kako véli (olvassa): »te u obce trgovina, mitnice i malte, brzojavi, poste, zeljeznice, luké, brodarstvo i one drzavne ceste i rieke, kője se kraljevine Ugarske i kraljevinah Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, jednakim nacinom ticu.« Dobrovics Milán: Ézt nem vitatja senki! Markos Gyula: Nyitott ajtót dönget! Novoselo Maio: Ovdje se dakle jasno izticu zeljeznice a kao zajednicka stvar. Ne radi se ovdje dakle o koncesijama, kako vi samovoljno tvrdite, nego o sámim zeljeznicama, Yi tvrdite ono, sto vam se svidja, a, mi vam velimo: Gratis asseritur, gratis negatur. Ako su pako zeljeznice zajednicka stvar onda jasno slijedi, i drugog argumenta ne trebamo, da na njima mora biti hrvatski jezik vi s vasé strane da dadete komu i 5 milijuna forinti, nebi mogli pobiti tóga dokaza jer cim je veci ucenjak, taj ce manje usuditi se pobijati istinu da se svojega urna ne odrekne. Gosjsodo moja, ovim sam ja od prilike pobio glavni uzrok, s kojega ja zabacujem ovu osnovu, glavni uzrok s kojega ja zabacujem ovu osnovu, — po najpace porad tog nesretnog § 5, koji hoce hrvatskom narodu silóm narinuti niadjarski jezik, Dobrovics Milán: Ez nem áll! Novoselo MatO (folytatja) : a mi ga ne cemo. Ali jes ne mogu ostaviti ovo dokazivanje, a da se neosvrnem malo na vasú argumentaciju. Vi, kako rekoh, ne pobirete dokaza iz nagode, nego si pravite nőve principe, nova nacela, pak onda iz tih principa izvadjate konkluzije, zakljucke, koji ne mogu stajati, jer nije dokazan temelj, a mi kazemo po filozofiji: Nego suppositum. Tako su primjerice vasi govornici, koji su htjeli opravdati stanoviste za magjarski jezik ne samo u Magjarskoj nego i u Hrvatskoj spominjali i upirali se na jedinstvenu veliku