Képviselőházi napló, 1906. XI. kötet • 1907. junius 21–julius 4.
Ülésnapok - 1906-190
392 190. országos ülés 1907 Julius 3-án, szerdán. na koropcu privuklo onda sam duzan, da recem ono, sto mi ne samo kao clanu sabora, nego i narocito kao zastupniku kraljevine Hrvasku i clanu hrv. delegacije po zakonu pripada. Spominjem da apsohitno nikako ne moze jedan ovako specijalni zakón da mienjaodredbe temeljnoga zakona, koji uredjuje odnosaje izniedju nas i Tas, spominjeni, da nije sigurno posljednja riec recena óvom promjenom, koja je nastupila. Ono sto ce se iza tóga razvijati, bit ce tek posljedica kodificiranja ovakovih ustanova, kakvo su ove o toboznjem uredjenju zeljeznicke sluzbe. Ja i moji drugovi ne mogu nikako pristati, ne mogu ni pomisliti, da pristanemo na ovaj sadanji krnj zakón krnj Wekerle-lex, koji inaade tek nekoliko alineja, a o njem se razprava vodila skoro mjesec i pol, a ovako, kako ce biti sutra ili preko sutra odglasan, ne mogu ni pomisliti, da bi mogu rusiti ono, sto odredjuje temeljni zakón o jeziku. Dok u obtíe necu o tome da se izjavim, da li primam ili ne primam ovakovu stilizaciju, po gotovo sada u ovoj situaciji izjavljam, da ja sa svoje i sa strane svojih drugova odklanjam od sebe svaku sumnju, koja bi ikada mogla pásti na nas, da smo pristajali na ovakve smijesne kodifikacije, kője te protive temeljnognu drzavnomu zakonu. Zato ja u ime hrvatskog naroda, koji ovdje zastupam, prosvjedujem protiv tóga, da se moze temeljni zakón vrijedjati ovako jednostavnom osnovom i da bi mogao ikada dobiti zakonsku vrijednost za Hrvatsku. (Helyeslés a jobbközépen.) Gr. Thorotzkai Miklős jegyző : Brlics Vatroszláv! Brlic Vatroslav: Visoki sabore! Sfcara osnova, koja je lezala na stolu ove visoke kuce, kao i növi paragraf, koji je sada po ministru trgovine predlozen, nosi na sebi kai'akter, nosi na sebi istocni grieb, nosi naime krsenje temeljnog ustavnog zakona. Kad dakle ovaj paragraf prvi, koji je primio taj grieh iz paragraf a 5 predlozene zakonske osnove, nosi na sebi taj istocni grieh ja mu poricem raison d'etre, poricem, da taj zakón moze postati valjanim zakonom i iizdizem svecano svoj glas, da protestiram proti tomu, da se na temelju krsenja temeljnog ustavnog zakona stvaraju ovakovi zakoni, protestiram u ime brvatskoga naroda, kojega ovdje zastupam. Ja drzim, da ova zakonska osnova po svom § 1. vrijedja temeljni drzavni zakón, vrijedja § 9. temeljnog drzavnog zakona, koji izricno véli, da zeljeznice spadaju medju zejednicke poslova, vrijedja § 57. temeljnog zakona, koji izricno odredjuje hrvatski jezik sluzbeni kod zajednickih poslova, vrijedja §70. nagodbenog zakona, po kojem se nagoda ne moze ovako jednostavno mienjati. Ja sam u svom predlogu, koji sam na paragraf prvi donio, trazio, da se istakne u ovoj zakonskoj osnovi o zeljeznickoj pragmatici kao zajednickom zakonu drzavopravni karakter izmedju Hrvatske i Ugarske. Ja sam to u svom predlogu zabtjevao radi tóga, da se jwkaze, da mi stojimo na temelju zakona i da se ne odricemo ni za dlaku zakona. Za to je cijela ova nasa, borba, koja je trajala mjesec dana, bila uperena samo na to, da se pribavi postovanju zakona. Kad ste se vi dali na sklizavi put, da ruseci temeljni zakón stvorite nesto, Sto se protivi zakonu, ja vam proricem, da ce se to osvetiti na vama; osvetit ce se tim vise, sto jedan zakón, koji sadrzaje povredu temeljnog zakona, ne moze u krijepost stupiti nego samo pomoci sile, a gdje je sila i premoc, tu néma zakonite baze. Ja sam u svom predlogu trazio, da se pod zeljeznicama razumjevaju sva ona javna prometala, koja su dosele izumljena, koja ce i u buduce izumiti u kraljevini TJgarskoj i u kraljevini Hrvatskoj i Slavoniji. Radi tóga, da se i ovdje dade karakteristika onomu, sto se iniade razumjevati pod imenom zeljeznica, da se ne dodje do krivih tumacenja, da se ne dodje do krivih zakljucaka, ko sto se je ovdje doslo, tako, da se je moglo u ovu zakonsku ustanovu §. 1. umetnuti takovu ustanovu, koja se tice sluzbovnog jezika u kraljevini Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji, koja se kosi temeljnim zakonom nagodbenim. Bas radi te nejasnoce ja sam to predlozio. Jer néma dvojbe, da je u nagodi nedvojbeno ustanovljen separatni teriterij kraljevine Hrvatske i kraljevine Ugarske. Cim je to ustanovljeno, onda je nedvojbeno da su tu i dva drzavna jezika: u Ugarskoj madjarski, a u Hrvatskoj brvatski. Na tom sam temelju ja stojao, kad sam podnio ispravak, na tom temelju stojim ja i danas, ako bocu da taj temeljni zakón branim. Ako ga pak ne cu braniti, onda sam duzan izjaviti, da ako ga vi ne postujete, da ga nismo duZni postovati i mi, ali imademo ustavna sredstva, da se ovakova protuzakonitost ne ce moci izvrsiti na teritoriju kraljevine Hrvatske. Sve nase sile bit ce uperene na to, da odklonimo ovo nasilje protuzakonito stvoreno i da ucinimo, da ne bude nikad ovaj zakón u Hrvatskoj u krijepost stupio. Ja dizem svoj glas i jorotestiram protiv ovoga zakona. Gr. Thorotzkai Miklós jegyző: Kraszojevics György. Krasojevic Gjuro : Ja sam btio, da svojim ispravkom, dadem priliku postovanom saboru, da ukloni jednu ustanovu §. 1. podnesene zakonske osnove, koja ustanova stoji u jwotivnosti s principima modernog zakonodavstva. Ali, postovani dome, posto se je uslijed emendementa gospodina ministra trgovine situacija promjenila, to se i ja pridruzujem protestu svojih drugova i izjavljujem, da ovaj zakón ne ce i ne moze nikada postati kod nas zakonom! (Helyeslés és taps a jobbhoz épen.)
