Képviselőházi napló, 1906. XI. kötet • 1907. junius 21–julius 4.

Ülésnapok - 1906-181

181. országos ülés 1907 június 21-én, pénteken. 25 merickoni prevagom vasom nas nadglasate, onda ste nama nanjeli najvecu nepravdu, najvece nasilje, a to ce izazvati najveci odpor kod nas. Visoki sabore! Ugarska mora zrelo promisliti, jeli njoj vriedi zadovoljna Hrvatska njesto ili joj u obce nije stalo do tóga, da li je Hrvatska zadovoljna ili nije. Ugarska danas nije u tom sretnom polozaju, da ona ne bi bila upucena na suinteres ljubav i privrzenost onih naroda, koji okruzuju Ugarsku i za to drzim da bi morala Ugarska, kad riesava to pitanje, promisliti, nije li pametno mudro i politieki nuzdno sa svojim susdedom zivjeti u slozi miru i ljubavi nego li u ratu i u svadju, ako vi hocete ovo pitanje komotno riesiti nuinerickom prevagom vasom, Hrvatska ne moze ostati zadovoljna i ta Hrvatska ne vriedi za vas nista, ona moralna i politicka podpora, koju ceté primitkom ove zakonske osnove izgubiti, totalno izgubiti, vrijedi mnogo, jer ako smo mi Hrvati i Magjari sporazumni, onda smo jaei i mi i vi, a obje sile su prema trecemu mnogo jace. To treba drzati na umu, prije nego pocinite ovo nasilje jsrihvatom ove osnove. Gospodo proslost nas upucuje na zajednicki zivot, proslost nas upucuje na zajednicke interese, a i gorko iskustvo u proslom stoljecu nas je poucilo, da moramo zajedno ici. Kad smo upuceni po prirodnom polozaju, po identicnosti politiékih interesa, da budemo zajedno, onda vam mogu kazati, da trajnog i bratskog sporazumka izmedju nas moze bit samo na temelju ravnopravnosti. na temelju podpunog pariteta kao naroda prema narodu, kao drzave prema drzavi, kao kraljevstva prema kraljevstvu. Svakim cinom, kojim vi hocete rusiti paritet, slabite pozici ju vasega saveznika a po tom i poziciju svoju, jer na dvie do tri strane ne moze se boriti, a pomislite samo sto vas ceka u buducnosti. Vasi listovi govore o tom, da vi imate neku misuju na Balkanu. Zar vi mislite da ce slavenski narod na Balkanu gledati sa simpatijom na vas ako vi to nama ucinite. Ne samo to, na pravtiv oni ce se vas cunati. Svi govornici od brvatske delegacije naglasuju potrebu sporazuma s vama ali ujedno naglasuju, da nikako ne mogu dopustiti, da se na njihovom teritoriju uzakoni jczik madjarsld bilo u kojoj forrni, a narocito ne na drzavnim zeljeznicama, gdje je to usko skopcano sa pitanjem kruha i gdje ta ustanova ima protunarodnu misiju u Hrvatskoj. Pomislite dobro prije nego li to ucinite i uvazite nas apel, promislite samo kako ste se vi borili za vasa prava i vas jezik. Pomislite, kako je upravi jezicno pitanje najosjetljivije za svaki narod. Stim je pitanjem kod nas skopcano pitanje, biti i ne biti. To je pitanje bitno pobilezje nase politicke individualnosti, naseg posebnog politickog teritorija, jer ako se svaka teritorijaina razlika, po vasoj teoriji jedinstva KÉPVH. NAPLÓ 1906 1911. XI. KÖTET. drzavnog izbrise, onda nama hrvatskomu narodu ne ostaje ,nista vise posebnoga, cim bi se od drugih razlikovao. G. drzavni tajnik Szterenyi rekao je u svom govoru, kao da se mi necega bojimo, kao da mi ovdje govorimo samo za to, kao da se na njeki nácin hocemo prema dőlje salvirati, kao da mi ovdje iskreno ne govorimo i da tjeramo politiku, koja inte- resima nasega naroda ne odgovora. Ja mislim da veci insult nije mogao podvaliti brvatskoj delegaciji nego to, kad je rekao, da mi ovdje kao komedijanti govorimo. Mi branimo ovdje prava nasega naroda, makar izgubili popularnost, pa makar izgubili glavu. Mi se ne borimo ovdje za popularnost. Mi smo prosle godine stavili na kocku svoju popularnost onda, kad smo nasem narodu govorili, da moramo podupirati Madjare u njihovoj borbi za slobodu i nezavisnost. Mi smo vam obecali tu podporu, mi smo vas podupirali. jer smo mislili, da ceté vi znati cieniti i nasu borbu za slobodu i nezavisnost nasu. Gospodo, sjecam se joste vrlo ugodno, kako je jjredsjednik ovog viskog sabora, jedanput, kad smo se dosli njemu j^okloniti i tóga necu nikada zaboraviti rekao, da Madjari nece nikada zaboraviti Hrvatima velike moralne podj)ore, koju su oni dali Ugarskoj, kad se Ugarska za svoju slobodu borila proti Beeu. Isto tako su govorili i drugi zastujMiici od nezavisne stranke kad smo im rieckom rezolucijom pruzili ruku u njihovoj borbi. I mi smo uspelji, a sada je red na vama da pokazete, koliko vam je stalo do tóga prijateljstva nasega. Babic Ljuba: Der Moor hat seine Pflicht gethan, der Moor kaim gehen. Popovic Dusán: Ta ni smo mi crnci. Pinterovic Ante : Sluzbena pragmatika nije mogla doci u nezgodnije vrijeme pred ovu visoku kucu, nego sto je dosla. Ja se ne mogu oteti sumnji, da to nije namjesteno od njekc strane, da se pomuti djelo sporazuma izmedju Hrvata i Madjara, ja se vrlo bojim, da je to podmetnuto, ali je zalostno, da vi to ne uvidjate, nego hocete da sljedite politiku, koja se provadjala kroz decenije i decenije naprama Hrvatskoj nasoj otacbini. Lorkovic Iván: Mole podporu Beca, da nas mogu pritisnuti. Pinterovic Ante: Kad se pomisli, da mi nismo htjeli ta pitanja sada iznijeti, nego najprije da j>rovedemo ustavne garancije i reformé, sto ste vi i za sebe htjeli uciniti, ali prije tóga zloduha, te praginatike [zeljeznicke, koja je i vama i nama pokvarila svaki posao oko izgraclnje ustavnih reformah. Visoki sabore! Kad se covjek zaniisli u proslost nasu, znamo, da je bilo jezicnih sukoba cesto i precesto. Vi. ste uvjek nasrtavali i potiskivali nas jezik, bilo je tu raznih konflikata, 4