Képviselőházi napló, 1906. XI. kötet • 1907. junius 21–julius 4.

Ülésnapok - 1906-188

188. országos ülés 1907 Julius 1-én, hétfőn. 287 Jos ce nesto da iztaknem s obzirom na one rijeci kraljevine Ugarske, te kraljevine Hrvatske i Slavonije. Time se jam ja naime htio dati izrazaja ustanovamam nagodbe, za­kongskoga cl. I., oduoasno XXX. od god. 1868, u kojeniu se izricno naglasuje drzavna zajednica koli izmedju Ugarske toli izmedju Hrvatske. Ja sam dakle zato, da se u naslovu iztakne da ove zeljeznice, o kojima se zakón odredjuje jesu one, kője su drsavno poduzece., a da je to zeljeznicko poduzece sjedne strane kraljevine Hrvatske sdruge strane kraljevine Ugarske. Ova rijece drsabne zeljeznice zadrzaje implicite sve bile javno bilo privatno poduzece, kojegod su zajednicke hrvatsko-ugarske, Moji predgovornici takodjer su to stanoviste u svojim jjredlozima isticali. Tu se je takodjer htjelo istaknuti i to drzavopravno stanoviste, jer bi time bilo rijeseno i pitanje glede tóga, ako bi doslo do tóga, da bi svrenemom bilo zeljeznica kője nisu privatno poduzece drzave. Slicno je sdrzavopravnoga stan novista npr. predlozio i dr. Lukinic, a Babic recimo on je takodjer isticao da bi se u naslov sravilo da se radi o poduzecu sjednje strane kraljevine Ugarske a sdruge strane kraljevine Hrvatske i Slavonije. Mojim predlogom tocno se kaze, da se za­konska osnova odnosi na zeljeznicke cinovnike i namjestenik drzavnik zeljeznica kraljevine Ugarske, te kraljevine Hrvatske i Slavonije. Dakle mi stojimo na istom stanovisti te razlikujemo ze­ljeznice ugarsko-brvatske, razlikujemo privatne zeljeznice, kao privatno i kao drzavno, javno poduzece. No radi se o tocnoj i preciznoj stili­zaciji. Onda sam u svom predlogu dalje kazao: Kao i ini zeljeznica, nalazecih se na podrucju ovih kraljevina. Time je oznaeena razlika, koja obstoji izmedju zeljeznica drzavnih i zeljeznica, kője nijesu drzavne — zeljeznica naime, kője su privatno poduzece, ali ne drzavno — privatno poduzece, nego bilo pojedinca bilo drustva. Da se dakle precizira ova zakonska osnova u na­slovu satnom, da joj se dade prava oznaka, za to ja predlazem, posto ce se ova zakonska osnova odnositi i na druge zeljeznice a ne samo na drzavne zeljeznice, bile one javno ili privatno poduzece, da se i ova strana zakonske osnove takodjer u naslovu istakne, da se i to jasno precizira. Ja drzim, da sam ja u óvom naslovu, kako sam ga ovdje formulirao, i kako sam ga u óvom predlogu visokom saboru predlozio, zbilja odgo­vorio onoj zadaci, koja svakomu naslovu pripada naime da naslov bude koli svojim sadrzajem, toli svojom preciznoscu oznaka onoga sto karak­terise zakonsku osnovu. Ja sam u mom naslovu istaknuo sve one strane zakonske osnove, kője su u zakvnskoj osnovi sadrzane. Kad bi tu samo jedan od ovih izraza, kad bi samo jedan momenat bio ispusten, ne bi absolutno ovaj moj predlog sadrzavao sve ono, ssto se u zakonskoj osnovi nalazi. Najlov naprotia postovanog odbora tako je preopsiran, da se tu govori o uredjenju zeljeznicke sluzbe. (Zaj.) Elnök (csenget) : Csendet kérek. Brlic Vatroslav : Uredenje zeljeznicke sluzbe tako je obsiran naslov da tu nije sadrzano sve ono, sto je u ovoj zakonskoj osnovi sadrzano, nego da bi se pod ovaj naslov moglo vise tóga strpati i da bi se óvom naslovu moglo podvrci mnogo i mnogo stvari kője u ovoj zakovskoj osnovi, koja lezi na stolu ove visoke kuce, nijesu sadrzane. Po óvom naslokoji je donio postovani sa­borski odbor, nisu iskljuceni odnosaji, koji ob­stoje bas izmedju Ugarske i Hrvatske glede zeljeznica. No, ja mislim, da je to vrlo potrebno i nuzno, da se to osobito istaknu radi tóga, jer nam jasnoca ne moze niposto skoditi. Dapace mi vidimo, da imade vise puta jasnih sakonskih ustanova, kője se krivo tumace, te se dovode u takove nemogutíe saveze, s kojima ne mogu niposto zajednicki doci. Tako smo vidjeli, kako se jasna nagodbena ustanova glede jezika krivo tumaci, pa smo bas radi tóga dosli do ovih nesporazumaka. Za to treba vec u naslovu svaké zakonske osnove precízirati sve ono, sto je potrebno, da ne dodje poslije do nikakovih krivih tumacenja, i da ne moze reci: Ovo nije u zakonu sadrzano, jer nije u naslovu istaknuta zajednica hrvatsko-ugarska; pa bi se tako i onaj paragraf, koji govori o uvjetima namje­stenja, mogao krivo tumaci ti. Za to, u svom noslovu osobito to isticem i morao sam istaknuti prema ovako kratkom naslovu, koji je uslidjed svoje kratkoce, presirok. Sada cu biti slobodan reflektirati na govore nekih mojih postovanih predgovornika. Reflekti­rati cu najprije na naslov, sto ga predlaze gdspodim Stjepan Zagorac, koji kaze: Zakón o uredjenju sluzbovnih odnosaja namjestenika drzavnib zeljeznica cinecih privatno poduzeée zemalja krune Sv. Stjepana. Elnök: Figyelmeztetem a szónokot, hogy ne térjen el a tárgytól. Brlic Vatroslav: Ja mislim, visoki sabore, da bas time, sto pobijam predloge mojih I>redgovornika i sto ih dovodim u svezu s naslovom, najbolje opravdavam ovaj svoj predlog, koji je dosta opsiran i protivan ovim predlozima mojih predgovornika, koji su doduse svoje pred­loge krace stihzirali, ali njihova stilizacija nije iz daleka onakova, ko sto stilizacija ovoga moga predloga, koji obuhvaca sve momente, sadrzane u ovoj zakonskoj osnovi, u jednu ih cjelinu svadja precizira i dovodi naslov u svezu za cijelom zakonskom osnovom. Kad ja ne bi nastojao, da uvjerim ovu visoku kucu, da ja moje stanoviste opravdano, i da moj naslov potpuno odgovara zakonskoj osnovi, koja lezi na stolu ove visoke kuce, ja

Next

/
Thumbnails
Contents