Képviselőházi napló, 1906. XI. kötet • 1907. junius 21–julius 4.

Ülésnapok - 1906-188

188. országos ülés lí sta, sto inislim, da u naslovu jesnoga zakona, koji bi imao sada vrijediti samo za Ugarsku, Hrvatsku i Slavoniju, nebo smjelo da bude, a to je riec, »Dalmacija«. Visoki sabore! Moj postovani drug zastupnik Babic-Gjalski predlaze naime izpravak, u kojem bi stajalo, a zeljeznice TJgarske, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. Proti tomu izpravku moram biti s vise strana, s vise razloga, a narocito stoga, sto Dalinacija nije jos fakticno pripojena Hrvatskoj i sto, bi time, ako bi se to primilo u naslov, nastala ne samo konfuzija nego i konfiikt. (Zaj.) jer ne samo, da onaj dio Hrvatske, koji granici sa Dalmacijom, néma dosele ni pedla zeljeznica, a to je veliki dio Hrvatske, nego ta riec Dalmacija nebi mogla doci naslov ni ti stoga jer je pitanje zeljeznice, koja bi imala spajati Hrvatsku s Dalmacijom jos na vrbi svirala. Zato bi se ovaj izpravak protivio ne samo drzavnom stanovistu, nego nebi odgovarao ni fakticnim prilikama, kad bi se ovakovog sta u naslov uzelo. Visoki sabore! U naslovu, kako je predlozen po vrlo postovanom odboru ne stoji za uredjenje odnosaja, kojih zeljeznickih namjestenika ima da vrijedi ovaj zakón. Tu se govori, da je ovo zakonska osnova o uredjenju zeljeznicke sluzbe. Ja mislim, da svaki, koji je procitao predlezec'u zakonsku osnovu, da se uvjerio, da se u tom zakonu radi o osobama, kője su namjestene kod tog zeljeznickog poduzeca. Kad se dakle radi o osobi namjestenika, kod zeljeznickog poduzeca i kad se uredjuju njihovi odnosaji, kad se dapace zadire u njibov jxrivatni obiteljski zivot, onda naslov mora ako nista drugo a to bar sjromenuti one osobe, kojih se zakón tice, a tóga u predlozenom zakonu néma, a ipák se u samoj zakonskoj osnovi radi o zeljeznickim namjestenicima i cinovnicima. Uslijed tóga imám i ja izpravak odnosno predlog, po kojem se za naslov jjredlezece zakonske osnove trazi, da u naslov dodju i one osobe, da se specijalno oznace oni, na kője se taj naslov protezati imade. Visoki sabore! Kad gleda naslova iznasam izpravak, koji se kosi sa predlogom vrlo postavanog odbora, i kad u tom predlogu raztavljam cinovnike od namjestenika, ja to ne cinim samo s ovoga rezloga, kojega sam prije napomenuo, naime da se zna, na koja se osobe ovaj zakón adnosi, nego to cinim zato, sto stojim na posve drugom stanovistu. Ja mislim, da je u najuzjem savesu govoriti o tom, jer kad dodje do § 1. ove zakonske osnove, ako do tóga dodje, onda cu ja i ondje iznijeti izpravak glede naziva doticne zeljeznicke sluzbe. Visoki sabore! Ja stojim na stanovistu, da su zeljeznicki namjestenici javni cinovnici, stojim na tom stanovistu s razloga, jer smatram, da je zeljeznica jedna drzavo-pravna institucija i da namjestenici kod ovakvog drzavo-pravnog instituta nőse karakter 7 július 1-én, hétfőn. 285 javno-pravnib sluzbenika, dakle cinovnika i zato sa predlazem u óvom izpravku i stavljam naziv cinovnika za oznaku sluzbovnog osoblja, kője je kod ovih zeljeznickih poduzeca namjesteno. Visoki sabore, uz naslov kako ga ja predlazem, uz naziv cinovnika stavljam ja i namjestenike, a to cinim radi tóga, jer ipák i po dosadasnjoj praksi. Visoki sabore, cinim to radi tóga, jer sam ja o dosadanjoj praksi vidio, kako so vazna kod namjestavanja sluzbenika na zjeljeznicama pravila razlika velika izmedju viSih kategorija i nizih. Ved po nacinu, kako se pojedini postavljaju, ima razlika. Za to ja zelim, da ova razlika bude istaknuta i a saru om naslovenu. Visoki sabore, ja predlazem nadalje, da u naslov dodje, cla je to zakón o uredjenju sluzbovnih odnosaja zeljeznickih cinovnika i namjestenika hrvatske-ugarske drzavne zajednice. Misiim, da bi suvisno bilo, da i sada o tom govorim nakon onoga, sto je tekom prijasnje rasprave razlozeno bilo. Sam naslov imao bi cla oznaci ono dr?.avno-j3ravno stanoviste, kője smo zauzeli ovdje. ííadalje predlazem da stavi u naslov, da se ova osnova netice samo zeljeznica hrvatskougraske drzavne zajednice, nego i inih privatnih zeljeznickih podazeca. Cinim to zato, da dodje i u naslov, sto je u samoj zakonskoj osnovi sadrzano. Ovaj zakoii ima se protezati ne samo na drzavne zeljeznice nego i na sva zeljeznicka privatna poduzeca. Visoki sabore, u to ali razlikujem se ja daleko od onoga nazora mog druga dr. Lorkovica, koji je naglasio u svom govoru, da se eva zakonska osnova imaprotezati i na konjska zeljeznice na tranvaj, kako i na privatna zeljeznicka jsoduzeca i zatoja razumijem, da on nije nikakvog naslova . . . Elnök (csenget): Másodszor figyelmeztetem a képviselő urat, ne térjen el a tárgytól, mert harmadszor megvonom tőle a szót. (Helyeslés.) Vinkovic Bozó: Visoki sabore, u samom naslovu mora se istaknuti . . . (Zaj.) Hédervári Lehel: Tárgyhoz! Vinkovic Bozo : Ali, visoki sabore, mora doci u naslov, da se uredjuju i sluzbovni odnosaji cinovnika i namjostenika zeljeznickik poduzeca. Visoki sabore, danas je moj velepostovani drug zastupnik dr. Mazuranic predlozio da se naslov zakonskoj osnovi: zeljeznicka pragmatika i obrazlozio je to time, jer da je rijec pragmatika postala vec nekako popularnom, a imenom zeljeznica, da se svacaju sve osobe namjestenici kod zeljeznica. Visoki sabore, ja sam protiv tóga s vise razloga, no prije svega zato, jer nesadrzaje dataljno i precizno svega onoga, stoje u zakonu sadrzano. Ja sam protiv tóga i zato, jer rijec pragmatika ako i jest popularna u inteligentnijim i visim slojevima nasega drustva, nije