Képviselőházi napló, 1906. XI. kötet • 1907. junius 21–julius 4.
Ülésnapok - 1906-188
280 188. országos ülés 1907 Julius 1-én, hétfőn. svaké zakonske osnove, kad je kazao, da naslovu mora upravo tocno i nedvoumno oznacivati, sto je u zakonu sadrzano. Ja tóga u óvom naslov, kakoga odbor predlaze, nevidim. Isto take nemogu se sloziti ni ti sa ipsravkom dr. Lukinica, jer je taj ispravak njegov bas prema njegovom neéelu dosta manjkav no cini mi se nepodpum. Drugi pregovornici, koji su za njim govorili, stavili su takodjer svoje ispravke. Moj prijatelji drug Ljuba Babic-Gjalski kritizovao je naslov sa svog knjizevnickog gledista. I pravo je imao, kad je kazao, da se cesto puta dogodi, da sam naslov odluéi od vaznosti djela. Tako je i kod zakona. Ako naslov ne odgovara sadrzaju zakona, mnogi óe biti zaveden i krivo ce drzati o otom, sto sadrzaje zakoni i cemu je posvecen. Usljed tóga utiska u prvom mabu mnogi őe jednostavno edbaciti i samu knjigu, ako ée trebati ovaj sadrzaj prouciti, jer po saniom neslovi drzat ce sasma drugo. No ja se nemogu sloziti glede samoga naslova sa g. zastupnikom Ljubom Babic-Grjalskirn, jer njegov ispravak néma onoga za cim ja idem i za cim je isao i g. ministar trgovine Kossuth. Nezpominje naime nista o privatnom jioduzecu, a moje je, svrha to, da se jiotonja okolnost istakne. Istina moj drug g. Supilo tocnoje oznacio i rekao je, da bi zelio, da se istakne bas, da je to privatno poduzece drzave. I time je htio ici u prilog g drzavnomu tajniku i vecini postovanoga doma. No on je kasnije, kad je obrazlagao i zazelio da to bude, no tada je on mimoisao u svom ispravku to i nije tocno i precizno oznacio, kako bi to trebalo. To jej i dr Lorkovic ljepo opisao, ali nije nikavoga prodloga stavio, valjda bojeci se, da nebi vecina ovog doma poj>rimila. Jedini moj drug i prijatelj g. Zagorac kao zaclnji govornik u sjednici od 28. lipnja ustao je i za tamelj stavio ji, bas nagodbu od god. 1868. Na temelju nagodbe posve je opravadano zeliz, da se vec i u naslovu istakne, da je to poduzece zajednicko, pa da se i u naslovu oznaci, da je to zakonska osnova, koja uredjuje sluzbovne odnosaje zeljeznieara ne samo za Ugarsku nego za Ugarsku sjedne strane, a sdruge strane za Hrvatsku, Slavoniju i üalmaciju odnosno za Hrvatsku. Ja se upravo podbu o slazem sa nazorom zadnjega grovornika g. Zagorca, jedino se ueslazem glede samoga ipsravka, jer je on u tom ispravku rekao: zemalja krune Sv. Stjej)ana. Ja nisam za to, jer time nije precizno oznacena, da je to drzavna zajednica. Ja sam stoga to u svom predlogu istaknuo. Ja znadem postovani dome, da ce mnogi reci: gledak ti njega, kako sada govori, a u generalnoj debati bio je proti tomu, da su zeljeznice privatno produzece. Nemojet misliti, da je to kakova inkonzekvencija s moje strane. Slusajuci govor g. ministra za trgovinu i slusajuci g. tajnika Szterényia, koji je dapace htio, da sa spisom dokazuje, da su zbilja privatno poduzece, ja s sam istina i Bog iznio spis stóla sedmorice koji sam imao u ruci, da ga pobijem. Ali kad je bas s one strane isticalo se toliko, da su privatna poduzeca, kad je to isticao sam ministar trgovine, kad je to isticao toliko g. drzavni tajnik, to bi ja zelio, da se bas u nasloru naposé oznaci, da je ovo zajednicko privatno poduzece. Onda ja mislim, ce od tóga imati hasne i Hrvati i Madjari, jer ce ova u zajednickom poduzedu imati udjela. To su svakako zajednicki poslovi, jer da nebi bili zajednciki, onda bi za njih vrijedio § 47. nagodbe, jer predmeti takovi, koji nicu taksativno u nagodbi navedeni, kao zaljednicki, spadaju u autonimni djelokrug kraljevine Hrvatske. Molim, visoku kucu! kad je koli ministar trgovine toli trzavni tajnik, a i vecina sabora isto mnijenje izrazila, da su to zajednicke privatna poduzeca, onda se ja nádam, da ce svi ovi takodjer pristati i na naslov, kojega ja zelim predloziti ovomu visokomu domu. Moji drugovi iznjeli su slicne predloge, samo je moj precizniji, jer moj predlog glas ovako (olvassa): »Predlazem, dase naslov zakonska osnova o uredjenju zeljeznicke sluzbe, kako ga predlaze odbor ucjelosti brise, a mjesto tóga stavi naslov ovakav: Zakón uredjenju sluzbonih odnosaja namjestenika privatnih zeljeznickih poduzeca kraljevine Ugarske i kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.« Ja sam ovdje izricno istaknuo privatno jKiduzece, a nisam rekao : uredjenju sluzbe nego : sluzbenik odnosaja. Mislim, da sam time udvoljio i g. ministru trgovine i g. drzavnim tajniku i postovanoj vecini ovoga doma. Madám se da ce me stoga poduprti u tom, koli vlada toli i ovaj visoki doni. I mi cemo onda s ovim naslovom biti jjodpuno zadovoljni, jer ce se kazati, za cim osnova ide is na sto je uperena. Zavrsujem time da jos jedampud appeliram na ovaj postovani dom i vecinu njegovu, pa vas molim, da sve to uvazite. Ja znadem da mo moji drugovi nece zamveriti, sto sam isao zatim da upodpunim ovaj naslovjer oni znadu, da sve sto prdlazem, nisam ucinio mozebiti iz objesti, nego proucavajuci ove zakonsku osnovu, slusajuci govore sjedne i sdruge strane visoke kuce i pradeci neprestano generalnu debatu, jer niti se nisam skoro maknuo, nego sjedio i pratio. Sve to u jedno uzeh, kad sam promislio, rekoh: ovakov naslov nepodesan je. Istina Bog ja sam cuo danas drugo oped stanoviste mog prijatelja dr. Mazuranica, ali ja i u tom prelogu nevidim, da je dovolno istaknuto zajenictvo. Neka se istakne da je to poduzece zajednicko pa bilo privatno ili drzavno,
