Képviselőházi napló, 1906. XI. kötet • 1907. junius 21–julius 4.
Ülésnapok - 1906-187
187. országos ülés 1907 június 28-án, pénteken. 263 redom dolaze. Prvi zahtjev valjane zakonske tehnike jest, da se u zakonu kaze ono, sto se ima reci, ali da se to kaze jasno i precizno. Svaka valjana zakonska tehnika perhorresira svaku obseznost, svako opisivanje, svako pripovjedanje, kője nije absolutno nuzdno, da budu ustanove, kője zakón postavlja, jasne i nedvoumne, Sdruge strane opet zabtjevje valjane zakonske tebnike, da zakón, premda kratak u svojoj stilizaciji, bude jasan i odredjen i da izrazi sve ono, sto u istimi hoce de kaze. Visoki sabore! Ako vec sama ova dva glavna pravila zakonske tebnike omjerimo o naslov ove zakonske osnove, moramo vidjeti, da se taj naslov ogrijesio u isti cas o oba ova jaravila, jer je taj naslov u isti cas i preobseáan i prekratak, taj zakón u isti cas kaze i previse i j>renialo. To je jedan naslov, pod koji mozete smjestiti sve, sto se tice zeljeznicke sluzbe, a s druge strane mazote iz zakona izluciti citav niz ustanova, kője se ticu zeleznieke sluzbe. Visoki sabore! Ja mislim, da sam ovim kazao u kratko ono, sto su moje pestosani pedgovornici vec kazali. Naslov glasi: »Zakon o uredjenju zeljeznicke sluzbe.« Sasma je umjestno pitao moj drug vrlo postovani zastupnik g. Lukinic, na kője se zeljeznice odnosi ova zakonska osnova? Jer, prvo, po samom naslovu moglo bi se misliti, da se ta zakonska osnova odnosi u obce na zeljeznice, sto god postoje na óvom continentu, drugo, moglo bi se misliti, da se ova zakonska osnova proteze na sve zeljeznice, kője postoje na teritoriju Ugarske i Hrvatske, prenida imade ustanova u samoj pragmatici, koja narocito i izricito neke vrsti zeljeznica neke kategorije zeljeznica izlucuje iz pod udara ovoga zakona. Iz ovoga jasno slijedi, da je ovaj naslov pre obsezan, a druge strane, preuzak, jer nije tocno oznaceno, na kője se zeljeznice ova zakonska osnova proteze. Baloghy Ernő: Na ugarske zeljeznice, néma drugih, samo su ugarske zeljeznice. Elnök (csenget): Figyelmeztetem a képviselő urat, bogy horvátul csak a horvát képviselők beszélhetnek. Lorkovic Iván : Sasma je jasno, da je taj naslov preuzak, jer iz tóga naslova ne moze nitko pravo razabrati, na kője se vrsti zeljeznickik sluzba odnosi ova zakonska osnova. Moj vrlo postovani drug zastupnik g. dr. Lukinic vrlo je dobro kazao, da je pojam zeljeznicke sluzbe vrlo obsezan. Pod pojnom uredjenja zeljeznicke sluzbe moze se doduse misliti, sto je ovdje receno, naime uredjenje prava i duznosti namjéstenika na zeljeznicama, moze se misliti disciplinarni i kazneni postupak protiv namjestenika, koji su namjesteni na zeljeznieam u Hrvatskoj i Ugarskoj, moze se misliti uredjenje sluzbovnog vremena, moze se misliti uredjenje prometa. Visoki sabore! Po sadrzaju svomu ova zakonska osnova ima tendenciju, da prvom redu uredi j>ojam namjéstenika, da uredi njihova prava i duznosti, da uredi disciplinarni postupak i kaznene odredbe i da odredi ostale ustanove u pogledu samih namjéstenika. Ako je ovo tendencija zakona, onda je po svojoj stilizaciji naslov tóga zakona prekratak, preuzak, jer u samom naslovu mora biti jasno odredjeno, na koji dio zeljeznicke sluzbe odnosi se ova zakonska osnova tako, da ne moze biti ni u kojem slucaju dvojbe, sto ovaj zakón u svom naslovu odredjuje. Visoki sabore! Ako stoji, sto je spomenuo moj vrlo postovani drugi g. Lukinic, onda bi se mogla pod tim istim naslovom stvoriti druga zakonska osnova, koja bi uredjivala sasvim drugi dio zaljeznicke sluzbe i istim pravom, kojim ova predlezeca zakonska osnova naslov o uredjenju zeljeznicke sluzbe, mogla bi i druga zakonska osnova, imati isti naslov, ako prém bi uredjivala sasvim drugi gio 2eljesnicke sluzbe a sto bi se onda dogodilo? Dogodilo bi se sa juridicke strane i sa zakonodavne strane jedan uzasan nonsens, a s druge strane bilo bi otvoreno polje bezbrojnim konfuzijama, kője bi ovakova zakonska tehnika sa soboin donijela. Visoki sabore! Ja mislim, da vec iz ovoga jasno slijedi, da je naslov za ovu zakonsku osnovu u isti cas i presirok i prekratak i ako se s ovoga gledista promatra naslov, ja bi bio najakloniji, da visoka kuca, prihvati predlog g. zastupnika Lukinica obzirom na to, da se naslov zakona dovede u sklad sa sadrzajem zakona. Ali i u tom pogledu imám njekib skrupula, kője cu na koncu svoga govora spomenuti. Ja cu se osvrnuti na druge prigovore, kője su moji vrlo postovani predgovornici stavili ovomu naslovu, i koji su s jedne strane opravdani, i to sa strane kriticne, sa strana negativne, ali se varaju moja gospoda predgovornici, ako misle, da su njihovi jiredlozi tomu manjku, koji su oni konstatovali, kadri na put stati. Visoki sabore! Dopustite mi da to obrazlozim. Istaknuo je g. zastupnik Lukinic, da naslov ove zakonske osnove ima svoj manjak u tom, sto nije jasan, sto nije precizan, sto taj naslov neodredjuje, cije su to, zeljeznice, na kője se odnosi ova zakonska osnova. Visobi sabore! Ovaj je prigovor umjestan i g. doktor Lukinic je imao pravo, kad je kao i g. Babic i g. Supilo tomu prigovorio i trasíio da se tocno u samomu naslovu odredi onaj teritorij, na koji se ova osnova protezo. Iseima dvojbe, da ovaj zakón vrijedi za zeljeznice, kője se krecu na teritori ju Hrvatske i Ugarske, Prijetelj Lukinic predlozioje, ako se ne varam, da bi se zeljeznice nazvali Hrvatsko-Ugarskim drzavnim zeljeznicama. Ja bi tomu prigovorio, i to za to sto mi se cini, da naslov
