Képviselőházi napló, 1906. XI. kötet • 1907. junius 21–julius 4.

Ülésnapok - 1906-183

96 iB3. országos ülés Í9Í Visoki sabore! Da se to provede i da se uzakoni jedna nezakonita praksa, zato nam se nude razne koncesije. Ali postovani sabore, mi ne trazimo nikakovih koncesija, mi ne trazimo nikakove milosti, al nedamo svoje pravo, kője nam je temeljnim zakonom ogarantovan. (Hányok a jobbközépen: Tako je!) Visoki sabore! Mi ce mo to pravo braniti i ne mozemo, necemo i ne smemo od njega odstupiti, jer narod —• kako je kazao Deák — koji dobrovoljno svoje pravo napuste, nikada nece to pravo povratiti, a ako se narodu pravo silóm oduzima, onda ce on to u zgodnom casu i povratiti. Visoki sabore! Nasa regnikolarna deputacija od god. 1868, koja je izaslana da sklopi nagodu sa TJgarskom, napustila je mnoga prava i mnoge ekonomskib probitke, ali jedno je pitanje, pitanje jezika tako ispravno rijesila, da to nemoze biti predmet spóra, za onoga, koji hoee da zakón tumaci onako, kako u njemu pise. Za nas je to pitanje reseno nagodom a ona je ujedno propisala nácin, kako se temeljni zakón moze promjeniti. I zato postovani sabore sto svaka promjen a nagodbe pa i jezicno pitanje nespada u kompetenciju zajednickog sabora, nego spada u nadleznost regnikolarnib deputacija, kojima se nesmije zakljucima ovoga sabora prejudicirati, ogradjujemo se mi i protestujemo proti tóga da se to pitanje resova drugini putem a ne onim koji to zakón propisuje. (Hangok a jobbközépen: Tako je!) Postovani dome! predlozena zakonska osnova o pragmatici zeljeznicki namesteniko izazvala je sudár. Sudarila su se dva nacela: jedno vasé, kője trazi da zeljeznieji namestenici na nasem teritoriju moraju znati madjarski a drugo nase, kője to perhorescira. Vi ostajete kod vasega a mi kod nasega stanovista, i vi hocete pored svega tóga sto ju namstanoista suprotna jednostrano da uzakonite vasé stanoviste. To je upravo po onome: Tko te tűzi? — kádija. Tko ti sudi? — kádi ja! Ali posto tome to nesmije da bude, dok je na snazi zakonski clanak I. od 1868, i zato mi izjavljujemo, da ova zakonska osnova nece, nemoze i nesmije kod nas postati zakonom. Postovani sabore! i ako je bez nase krivice doslo do ovoga nemüoga snkoba, koji ja duboko zalim, to ipák mi neodbacujemo osnovnu misao rijecke rezolucije, a ta je: tezna za zajednickim sporazumnim radom sa kraljevinom Ugarskom. Biti ce velika nesreca visoki sabore, ako mi nebudemo znali da rijesimo nasa sporna pitanja, pa du onda svom snagom poradimo na rijesenju ekonomskih pitanja, koja se po mom dubokom uvjerenju nemogu sve dotle rijesiti, dok se neotresemo ekomskog, drzavopravnog járma Austrijskog. június %-én, hétfon. Postovani sabore i postovana gospodo, poslanici! Ja vidim da je vama tesko sto se mi borimo za nasa prava, ali ba vas molim, da nezaboravite, na jedan drugi momenat. Nemojte zaboraviti da ce mo vam mi trebati u zajednickoj opasnosti, i da ce mo biti u stanju, da tim jacom snagom brenimo i vasa i nasa prava i vas i nas obstanak, u koliko [nam vi izidjete ususret i omogucite, da se nasa domovina u nasem dunu. i u nasem jeziku razvija. Visoki sabore! Uveren, da ce te vi doci do osveducenja, da su nasi zahtjevi opravdani i svrsavam stom napomanom, da nako se ova nasa borba svrsila, jede je iskljuceno, iskljucena je naime inogu cuost, da cemo mi protiv Ugarske pomagiti intencije Beca. (Taps a jobbközépen.) Darányi Ferencz jegyző: Zagorac István! Zagorac Stjepan: Visoki sabore! Tko je pratio objektivno i mirno tu raspravu, koja se evo puna tri tjedna u óvom visokom tjelu vodi, tko je prosudjivao razloge pro i contra, mogao se uvjeriti, da je ova rasprava tako temeljita, kao sto ni jedna do sada u óvom saboru bila nije. ííasi govornici zasegnuli su u dubljinu predmeta o kojem se radi i mogao bi covjek kazati da je svaki pojedini od njili podpuno izcrpio predmet dnevnoga reda, a uza sve to ipák je svaki pojedinac iznio toliko lijepib i novih momenata, kojima je podkri jepio nase stanoviste i dokazao, da je jedino ono stanoviste opravdano, na kojem se nalaze zastupnici ove strane naime zastupnici kraljevine Hrvatske. Moram priznati. visoki sabore, da smo se mi Hrvati teskom mukom i bolnim srcem odlucili na ovu borbu, koju vodimo sada u óvom visokom tjelu. Odlucili smo se teskim srcem na tu borbu s vise razloga i to najprije radi tóga sto smo bili tesko i gorko razocarani, kako se nismo nadali, kad smo stupili u ovi sabornicu. Imali smo sasvim drugo misljenje i sa svim drugo cuvstvo kad smo dosli ovamo. Mislili smo da cemo naici na susretljivost ljubeznost, svacanje i postivanje nasega prava, pa da cemo moci tako podici ovdje svoj glas na kőrist nase otacbine, koja je toliko vremena stradala i trpila. Ali bacili ste nas brzo iz one idejalne visine, na kojoj smo stajali i mi smo evo prinuzdeni, da pribvatimo skrajnja sredstva i da stupimo u borbu ovu, koja nam je evo nemetnuta. «los i prije nego sto je ova osnova dosla na stol ove visoke kuée, pratilimo smo cijeli ovaj predmet, jer smo upozoreni bili o cem se radi o ovoj zakonskoj osnovi. Pa, kad smo culi i razabrali ona razlaganja, sto ih je iznio sam preuzv. g. ministar Kossuth u pravosudnom odboru, kad smo culi izjavu njegovu, kojom je kazao, da ce radje odstupti nego li odustati od stanovista kője je u ovoj zakonskoj osnovi naznaceno, neime od