Képviselőházi napló, 1906. X. kötet • 1907. junius 5–junius 20.

Ülésnapok - 1906-178

398 178, országos ülés 1907 június 18-án, kedden. jeg razbora i pameti ne moze tvrditi na temelju svega ovoga, da moze biti gOTora o kakvoni jedinstvu ugarske drzave gledom na kraljevinu Hrvatsku. Visoki sabore! Poljedica ove tezke zablude vasé, ove velike pogrieske u toboznjem jedinstvu drzave, ugarske razabire se odma na pocetku, kako bacimo oko na predlozenu zakonsku osnovu. Vec § 1-te zakonske osnove ove véli, da se ovaj zakón proteze na sva producja zemalja sv. krune ugarske u poslu drzane zeljeznice javnoga pro­meta, na strojnu stilu, te na njibove namjes­tenike. U savezu sa óvom ustanovom §-a 1., naime sa pocetkom ove zakonske osnove stoji ustanova §-a 55. in fine, koji kaze (olvassa) : »Za zeljeznice nizega reda i za zeljeznice, cijoj mrezi spadaju i pruge, kője se protein preko podrueja zemalja ugarske sv. krune. moze ministar trgovine do­zvoliti ine razlike«. Ja to spominjem, visoki sabore za to, da pokazem, kako ova predlezeea zakonska osnova o zeljeznickoj pragmatici spo­minje obseg ipodrucje zemalja krune sv. Stjepana, koja ali oznaka protuslovi posve nagodbenom zakonu i za to sadrzaje drzavo pravnu povriedu zakraljev. Hrvatsku. Ako se nzme u obzir ono, sto sam naveo u dokaz ravnopravnosti Hrvatske naprama kra­ljevini Ugarskoj, ako se uzme ono u obzir, sto sam naveo kao dokaz o obstojnosti drzavne zajednice i to samo u stanovitom slucaju, onda visoki sabore drzim, da naprama svemu tomu, sto sam razlozio, moze biti govora samo o podrucju kraljevine Hrvatske i o podrucju kraljevine Ugarske a nijsosto o podrucju bilo kakovib zemalja i bilo kakove krune, jer kao sto je kraljevina Hrvatska bila kraljevinom od vazda, tako je ona i danas kraljevinom i ostat de u buduce kraljevinom, ako Bog dade i sreca junacka! Obzirom na ovu povrijedu drzavno pravnu, sadrzanu u ustanovi § 1 i 55 ove predlozene zakonske osnove, visoki sabore, ne nioze kra­ljevina Hrvatska po nama kao njezim izaslani­cima na óvom zajedno ugarsko hrvatskom saboru ovu osnovu nikada prihvatiti, niti za neaceki­vam eventualni slucaj, kad bi ova osnova pos­tala zakonom, takav zakón tajajDriznati za sebe obvezatnim. Ista povrieda drzavo pravne naravi sadrzana je, visoki sabore, i u ustanovi § 7 zeljeznieke pragmatike. § 7 predlezeée zakonske osnove sadrzaje obrazac, formular prisege, koju je duzan svaki, cim stupi u zeljeznicku sluzbu, polozlti. Sadrzavajuci § 7 obrazac prisege, véli medju inini doslovno (olvassa) : »Ja . . . N. 1ST. zakli­njem se svemogucim Bogom, da cu Njeg. ces. kr. Apostolnskom velicanstvu, vladajncoj kuci Nj. Velicanstva, ustavu zemalja ugarske sv. krune u makakovim odnosajima vjeran ostati itd.« Yisoki sabore! Gledomna ono, sto sam spomenuo obzirom na § 2 nagode u ónom dielu, u kojem se tvrdi, da kraljevina Hrvatska ima svoj posebni hrvatski ustav, zagarantovani posebno za Hrvatsku u hrvatskom jeziku izdanom krunitbenom zavjer­nicom, drzim, da naprama tomu moze i smije u jednoj zakonskoj osnovi, naravi zajednicke, kao sto je ova, biti samo govora o ustavu kraljevine Ugarske i o ustavu kraljevine Hrvatske, a ne o ustavu neopredieljeno oznacenomu te za kra­ljevinu Hrvatsku u jednoj svakako drzavno pravnu povredu sadrzavajucoj forrni. Visoki sabore! Ista povrieda drzavo pravne naravi sadrzana je i u ustanovi § 4 ove zakonske osnove. Elnök (csenget): A t. képviselő ur azt mondotta, hogy az eskü szövege azért sérelmes Horvátországra, mert az eskü szószerint a magyar szent korona országaira értendő. Bátorkodom figyelmeztetni a képviselő urat, (Halljuk! Hall­juk!) hogy Magyarország és társországai a szent korona egységét képezik, (Igaz! Ugy van ! Elénk helyeslés.) és alkotmányuk egy és ugyanaz. Szent István birodalma egységének kétségbe vonása ellenkezik alkotmányos alaptörvényeink­kel ; azért figyelmeztetem a képviselő urat, hogy ilyen fejtegetéseket ne méltóztassék foly­tatni, mert különben kénytelen leszek a ház­szabályok szerint eljárni. (Elénk helyeslés.) Lukinic Edmund: Visoki sabore! Ja doduse nisani razumio, za sto me g. predsjednik opomenuo, ali drzim da ono sto sam dosada uztvrdio, da su sam uztvrdio sa zakonom u ruci, pa ja vas molim, izvolite nam donieti proturazloge, izvolite nas pobiti ako mozete! Mi smo zato ovdje, da iznosimo ono, sto nam nalaze duznost kao zastnpnika kraljevine Hrvatske. Ja se nisam od j>redmeta danasnje razpravea niti od zakona udaljio niti za jedan korák, a nemojte misliti, da ceté me ma bilocime usutkati moci. Moje je pravo i duznost braniti domovinu moju, i tu ne poznam straha! U nas­tavku onoga sto sam vec kazao visoki sabore, spominjem bitnu i tezku povriedu, koja je sadr­zana u § 4 jjredlozene zakonske osnove o zeljeznickoj pragmatici. Ova ustanova zahtjeva od onih kompete­nata, koji se kané posvjetiti zeljeznickoj sluzbi, da budu u prvom redu drzavljani Ugarske, a u drugom redu da znadu magjarski. Visoki sabore! Ono, sto sam kazao u po­gledu umisljenog vaseg jedinstva drzavnog i a pogledu jedinstva ustava, moram kazati, da isto ono vrijedi i na ovu tvrdnju, koja se sada u ustanovi § 4 iznosi — naime u pogledu tvr­dnje- o umisejenom jedinstvu drzavljanstvu ugarskoga. Visoki sabore! Obzirom na ono, sto sam kazao, i sto sama nagoda véli, moze biti govora samo o drzavljanstvu ugarskom i o drzavljan­stvu hrvatskom, ili o drzavljanstvu zajednickom naime hrvatsko-ugarskom. To je pitanje u os-

Next

/
Thumbnails
Contents